Priče iz prošlosti

Anegdote, vicevi i priče koje možete poslušati i pročitati u ovome dijelu nalaze se u niže navedenim publikacijama. Nadamo se da ćemo nastaviti dodavati nove snimke iz tih i drugih zbirki tekstova bez originalnog zvučnog zapisa, stoga nas posjetite ponovno i provjerite ovu stranicu.

 

Od sredine 19. stoljeća nadalje lingviste i etnologe intrigiralo je postojanje jezičnih enklava vlaškog i žejanskog jezika (tzv. istrorumunjskog) u Istri. Mnogi su posjetili istarska sela u kojima se taj jezik govori te zapisali i kasnije objavili anegdote, šale ili priče koje su im kazivali muškarci, žene, pa i djeca koje su susreli na svojim studijskim putovanjima.

Željeli smo neke od tih priča učiniti dostupnim široj publici i tako je započeo ovaj projekt zajednice, u kojem snimamo današnje govornike tog jezika, često povezane rodbinskim vezama s originalnim kazivačima, kako čitaju stare tekstove čiji zvučni zapis ne postoji.

Ako ste govornik vlaškog i žejanskog, zamijetit ćete – kao i neki od naših čitača – da je jezik u ovim tekstovima katkad čudan te da nije potpuno istovjetan današnjem. Dok neke od tih razlika valja pripisati nenamjernim pogrešnim interpretacijama istraživača, vjerojatnije je da se jezik tijekom vremena promijenio. Npr. neke su riječi nestale i zamijenjene su novima. Prošlo je više od četrdeset godina od zapisa čak i najnovijeg od ovih tekstova, zato takve razlike ne iznenađuju.

Nadamo se da ćete u slušanju starih priča uživati jednako toliko koliko su naši čitači uživali dok su ih čitali za vas.


Storiĭa de zmaiu – Priča o zmaju

Zmaj i čovjek natječu se kako bi međusobno odmjerili snagu.

Ovu je priču Traianu Cantemiru početkom tridesetih godina 20. stoljeća ispričao Mate Sanković iz Žejana (Žejân). Objavljena je u Texte istroromîne. Priču čita Rosana Zulijani (r. Stambulić).

Audio i tekst Prijevod Fotoalbum

Sel'ianu în cetate – Seljak u gradu

Smiješna priča o seljaku koji odluči jesti u hotelskom restoranu.

Mate Doričić iz Žejana (Žejân) ispričao je ovu priču Traianu Cantemiru ranih tridesetih godina 20. stoljeća. Priča je objavljena u Texte istroromîne. Ovdje ju čita Adrijana Gabriš Stambulić.

Audio i tekst Prijevod Fotoalbum

Ceaia ce-au totile svitu vezut – Otac koji je vidio cijeli svijet

Ceaia ce-au totile svitu vezut.

Otac koji je vidio cijeli svijet. Ovu je priču ispričao Mate Doričić lu Martinina iz Žejana (Žejân) istraživaču imenom Leca Morariu 8. rujna 1927. Priča je objavljena u Lu fraţi noştri. Ovdje ju čita Ivanka (Sonja) Doričić Bačić, rođakinja kazivača.

Audio i tekst Prijevod Fotoalbum

Vut-a Lovranţi coståńu – Lovranci su imali stablo kestena

Lovranci su imali stablo kestena nad morem - i problema s njegovim održavanjem

Ovu je priču Augustu Kovačecu šezdesetih godina 20. stoljeća ispričala Marija Gržić (r. Ljubičić) iz Gradinja. Objavljena je u njegovu Istrorumunjsko-hrvatskom rječniku (s gramatikom i tekstovima). Priču čita Marija Vrzić (r. Gržić), kći kazivačice.

Audio i tekst Prijevod Fotoalbum

Toturo ie - Sve je to isto

Žena svojom domišljatošću umanji zadanu pokoru za suprugove grijehe.

Ovu je priču ispričao Mate Turković lu Råde iz Žejana (Žejân) istraživaču imenom Leca Morariu 12. rujna 1928. Objavljena je u Lu fraţi noştri. Ovdje ju čita Ana Legac (r. Stambulić), kazivačeva unuka.

Audio i tekst Prijevod Fotoalbum

Cum ăs folele? – Kakav je mijeh?

Svirač Mate Peloza opisuje mijeh.

Mate Peloza lu Mišić iz Žejana (Žeiân) opisuje folele, mijeh istraživaču imenom Leca Morariu 14. rujna 1928. Opis je objavljen u Lu fraţi noştri. Priču čita Mauro Doričić, kazivačev praunuk.

Audio i tekst Prijevod Fotoalbum

Cela Seghuro - Onaj hrabri

Istinita priča o tome kako su dvojica Kastavaca bdijeli uz odar.

Ovu je priču 14. rujna 1928. godine ispričao Mate Turković lu Råde iz Žejana (Žejân) istraživaču imenom Leca Morariu 14. rujna 1928. Objavljena je u Lu fraţi noştri. Ovdje ju čita Ana Legac (r. Stambulić), kazivačeva unuka.

Audio i tekst Prijevod Fotoalbum