Vlaško / Žejansko / Istrorumunjsko - hrvatski rječnik
aşteptå
tr. (Ž) (aştéptu, aştépţi, aştę́pta, aşteptåm, -åţ, aştéptu)
čekati; i̭é aştę́pta când va måi̭a verí acåsa - on čeka kada će majka doći kući; cúmile påt âl aştę́pta? - kakav ga krevet očekuje?; din níş â aştéptu - uzalud (ni za što) čekam; i̭e n-av aşteptåt neca-lʼ čúda ponui̭úi̭s - on nije čekao da mu puno nude (=da ga mnogo nuđaju); ştíi̭ če t-aştę́pta? - znaš li što te čeka?; vę́rzele se aştéptu pâr la víre mråzu (povr. bezl.) - zelje (kupus) se čeka [da se pobere] dok (ne) dođe mraz.
aştę́rne
tr. (Ž)
prostrijeti; aştę́rne påtu - prostrijeti postelju; aşternút-am påtu - prostro sam postelju.
åt
(åtu), åtę, (åta), åto, ålʼţ, åte (J), åt, åtile (åtu), åta, åto, ålʼţ, åte (gen.-dat.: atvę́, atlʼę́, atorę́) (Ž) neodr. zamj. (neodr. zamj. pridj.)
drugi (ne ovaj); ur lu åt (J), ur atvę́ (Ž) - jedan drugomu; ânr-åt cråi̭ (Ž) - u drugome kraju; čela åt pičór (Ž) - (ona) druga noga (ne ta); čela åtu (Ž) - (onaj) drugi; ur de la åt - jedan od drugoga; åtile ɣlås (Ž) - drugi glas; ţa åta sór (S) - (ona) druga sestra; ţale åte surấr (S) - (one) druge sestre; ålʼţ ómir (Ž), ålʼţ ómiri (S) - drugi ljudi; noi̭ ålʼţ (J) - mi pak (za razliku od vas; tal. noi altri, dijal. novaltri); åta vóta (Ž) - drugi put; åta domarę́ţa (Ž) - sutradan ujutro; åta zi (Ž) - sutradan; ča åta zí (Ž), ča åtę zí (S) - preksutra; préste ča åta zí (Ž) - prekoprekosutra; ţevå åto (S) - nešto dru-go; niş åto (J) - ništa drugo; ni cârbúr ni åto (Ž) - ni krbun (ugljen) ni drugo; nú-i̭ vrídân åto (Ž) - nije drugo zavrijedio.
åţe
-le ž (mn.) (S, Ž)
konac; ur åc cu åţele (S) - igla i konac (s koncem); dę́-lʼ åcu şi åţele! - daj joj iglu i konac!; u Ž. i jedn. åţa.
åto
pril. (uvijek uz negaciju) (J)
(ne) više; i̭o n-ói̭ me åto igrę́i̭ (S) - ja se više neću igrati; åto nú se ča lúcrę (J) - više se to ne radi; i̭e nú s-a putút sculå åto - on se više nije mogao dići, on više nije mogao ustati; u Ž. dopušteno, ali najčešće (ne) víşe.
atúnče
(atunč-) pril. (Ž)
tada; zatim, nakon toga; d-atúnče (d-atúnč-; ili datúnče, datúnč-) pril. (pril. izraz) (Ž) - poslije; zatim, nakon toga; voi̭ verí d-atúnče [va zíče] voi̭ veri̭ o mârva mai̭ amânåt - doći ću poslije [znači] doći ću malo kasnije.
Kada tražite riječ, zalijepite riječ sa svim naglascima i dijakriticima ili utipkajte slova bez naglasaka i dijakritika. (Naprimjer: Da bi našli glagol “acaţå” zalijepite u tražilicu “acaţå” ili utipkajte “acata” bez specijalnog slovnog znaka ţ i dijakritika ˚.) Ako se radi o povratnom glagolu, možete ispustiti povratno “se”. (Naprimjer: Ako tražite glagol “abåte”, rezultati pretraživanja će biti i prijelazni glagol “abåte” i povratni glagol “abåte se”.)
Ovo je praktični vodič za nespecijaliste u grafijski sustav koji se koristi za pisanje vlaškog ili žejanskog (tkz. istrorumunjskog) jezika u ovom rječniku. Dajemo približne hrvatske i engleske glasovne ekvivalente za slova koja se u rječniku najčešće koriste.
Dijakritici koji se upotrebljavaju u kombinaciji sa slovima za različite samoglasnike:
́́´ Označava mjesto glavnog naglaska u riječi.
˜ Označava nazalni samoglasnik.
Upućujemo lingviste i ostale stručnjake na izvorni tiskani rječnik Augusta Kovačeca - Istrorumunjsko-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) - za stručan lingvistički uvod u grafijski sustav koji se koristi u ovom rječniku.
