Vlaško / Žejansko / Istrorumunjsko - hrvatski rječnik
âmprevåle
pril. (J)
na tlo; na tlu, na zemlji; i̭ó-m cazút âmprevåle - ja sam pao na tlo; i̭é vo pús-a âmprevåle - on ju je stavio na tlo; v. prevåle.
âmpreɣní
tr. (Ž)
upregnuti; âmpreɣ-ní bói̭í ili cålʼi - upregnuti volove ili konje.
ân
prijedl. (varijante: âŋ, âm, -n, -ŋ, -m, ẫ (Ž))
u; u vrijeme, za, za vrijeme; na; ân dvór (J) - u dvorištu; cårle mesére ân hrúşvę... (J) - koji pođe (bude išao) na krušku...; més-a ómiri ân sâmấń (J) - ljudi (muškarci) su išli na sajam; ân ča vrę́me - u ono vrijeme; ân četåte (Ž) - u gradu, u grad; ân şcúlʼe - u rupi, u rupu; i̭é av més ân svít (Ž) - on je otišao (išao) u svijet; mái̭ bístri ân lúme (N) - najbrži na svijetu; ân čå-l cumpańés (J) - u tome ga pratim; ân tréi̭ míseţ am creşít petnái̭st kíl (J) - u tri mjeseca udebljao sam se petnaest kila; ân žós - na dolje, (prema) dolje; ân i̭årna - zimi; mę́re ân (âŋ) cundót (S) - ići na zahod; se fåče ɣlʼérmu ân (âŋ) cåşu (Ž) - napravi se crv u siru; ân (âm) vấrhu de urę́clʼe - na vrhu uha; ân (âm) vę́ra - ljeti; cavtå ân úra (Ž) - gledati na sat; ân (âm) vózu - na (seljačkim) kolima; verí ân (âm) briɣ (Ž) - doći na brijeg; cåşu ân (âm) fúnd cåde (Ž) - sir padne na dno; âm basę́rikę (J) - u crkvi; âm bóşca (G) - u šumi; âm partizån (J) - u partizanima; âm pó de cåle (Ž) - na sred(ini) ceste; âm póde (Ž) - na sredini; âm pâcấl (Ž) - u paklu; âm pârvile måh (Ž) - u prvi mah; i̭åle mérgu âm bål, âm plés (J) - one idu na bal, na ples; âm påşe (Ž) - na paši; årde dréto âm vấrh (Ž) - gori ravno u vis; âŋ cåsę (J) - u kući; u kuću; âŋ códru (Ž) - u šumi, u šumu; âŋ cåle - na putu, putem, na put; se rę fåče ɣlʼérmu âŋ cåşu (Ž) - napravio bi se crv u siru; scuplʼę́i̭ âŋ cúp (B) - skupljati na hrpu; púre-m måkinę (J) - staviti u stroj; morę́-m pemínt stå - mora stajati u zemlji; cu nåsu-m pemint - s nosom u zemlji (ležeći licem okrenut zemlji); mę́re-m pâržún - ići u zatvor; lę́mne za-n fóc (za-m...) (J) - drva za [za u] vatru; låt n-a za-n ǧermånii̭e (K) - uzeli su nas u [za u] Njemačku; tót pâr la-n vấrh (pir la-m...) (S) - sve do vrha [do u vrh]; pâr la ân sep-témbâr (Ž) - do rujna [do u rujan]; pâr la ân tnåla (Ž) - do ognjišta [do u ognjište]; žénsca ân åt stån (Ž) - žena u drugom stanju; ẫ fóc (Ž) - u vatru, u oganj; ẫ opíŋca (Ž) - u opanku; ẫ ştåla (Ž) - u štali; ẫ şúla (Ž) - u školi; ân žei̭ấn (Ž) - u Žejanama; u Žejane.
ån
-u, åń, -i m
godina; bur ån - dobra godina; porédân ån (J), tấmân ån (Ž) - loša godina; sáki ån (S), sákile ån (B), såkile ån (Ž) - svake godine; ån de zíle (Ž), ånu de zíle (S, Ž) - godina dana, godinu dana; cvarnår şi dói̭le ån (K) - četrdeset i druga godina; ţúdę åń (S) - mnogo godina; doi̭ åń - dvije godine; şåpte åń, češće: sédâm lét - sedam godina (uz brojeve od pet dalje, koji su preuzeti iz hrvatskoga, dolazi hrv. genitiv množine let).
ân
neodr. član m roda jedn. (Ž); gl. broj m roda
jedan; ân óm - (neki) čovjek; jedan čovjek; ân tisút″ - (jednu) tisuću.
ånč
ånča pril. (J, Ž)
ovdje; ovamo; ånča aprópe (Ž) - ovdje blizu; lasåţ mę́rele ånč! (Ž) - ostavite jabuke ovdje!; tu ver ånča ramarę́ (Ž) - ti ćeš ovdje ostati; ånča morę́ fi ómu (Ž) - ovdje mora biti čovjek; i̭ó voi̭ fi ånč âŋ cåsa mę (Ž) - ja ću biti ovdje u svojoj kući; ånča ấ bivę́ råbaru (Ž) - ovdje stanuje razbojnik; čé me ånča sparavéş? (Ž) - što me ovdje strašiš?; i̭é av ånč verít (Ž) - on je došao ovamo; ånč rem čéla púre (Ž) - ovdje ćemo staviti onoga; dómnu mi̭-av hitít ånča o fę́ta (Ž) - Bog mi je ovamo bacio djevojčicu; v. ånţa.
Kada tražite riječ, zalijepite riječ sa svim naglascima i dijakriticima ili utipkajte slova bez naglasaka i dijakritika. (Naprimjer: Da bi našli glagol “acaţå” zalijepite u tražilicu “acaţå” ili utipkajte “acata” bez specijalnog slovnog znaka ţ i dijakritika ˚.) Ako se radi o povratnom glagolu, možete ispustiti povratno “se”. (Naprimjer: Ako tražite glagol “abåte”, rezultati pretraživanja će biti i prijelazni glagol “abåte” i povratni glagol “abåte se”.)
Ovo je praktični vodič za nespecijaliste u grafijski sustav koji se koristi za pisanje vlaškog ili žejanskog (tkz. istrorumunjskog) jezika u ovom rječniku. Dajemo približne hrvatske i engleske glasovne ekvivalente za slova koja se u rječniku najčešće koriste.
Dijakritici koji se upotrebljavaju u kombinaciji sa slovima za različite samoglasnike:
́́´ Označava mjesto glavnog naglaska u riječi.
˜ Označava nazalni samoglasnik.
Upućujemo lingviste i ostale stručnjake na izvorni tiskani rječnik Augusta Kovačeca - Istrorumunjsko-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) - za stručan lingvistički uvod u grafijski sustav koji se koristi u ovom rječniku.
