Vlaško / Žejansko / Istrorumunjsko - hrvatski rječnik
câşlʼí
(S, Ž, N), caşlʼí (N) itr. (S: câşlʼés, -ésti, -ę́, -ín, -íţ, -éscu; N: caşlʼés, -éşt, -ę́, -ín, -íţ, -éscu; Ž: câşlʼés, -éş, -ę́, -ím, -íţ, -és)
kašljati; caşlʼínda-m més (N) - išao sam kašljajući.
cât
pril. (J) (rjeđe Ž)
koliko; cất va fí za platí? (S) - koliko će trebati platiti?; cât åń åre? (S) - koliko mu (joj) je godina?; de cất i̭e mai̭ mårle cấre? (Ž) - za koliko je veći pas?
caţå
tr. (J)
uhvatiti, zgrabiti; uloviti; uzeti; dobiti; početi (stati); lóvâţu caţåt-a lʼépuru - lovac je uhvatio zeca; i̭é caţåt-a lúpu de códę (S) - on je vuka uhvatio za rep; cåţa-m un míc pulʼíć! (N) - uhvati mi malu ptičicu!; stę́ptę cân âţ caţår fílʼu, brížân lúi̭ cåp (S) - čekaj kada ti uhvatim sina, jadna mu glava; i̭e zái̭no åte postole caţåt-a (S) - on je smjesta uzeo (uhvatio) druge cipele [da bi ih radio]; m-a caţåt soldåţ (K) - uhvatili su me vojnici; caţåt l-a nópte (S) - uhvatila ga je (zatekla ga je) noć; sómnu l-a caţåt (S) - uhvatio ga je san; nårodu cåţu čúdę pínez (K) - ljudi dobiju (dobivaju) mnogo novaca; caţå un lúcru - dobiti posao; e måţeha pre ţå s-a caţåt i̭adí si vikę́i̭ (S) - a maćeha se na to počela ljutiti i vikati; i̭é s-a caţåt ấrde (S) - on se počeo (stao) smijati; v. acaţå.
cấta
pril. (J)
toliko; cấta şi cấta - toliko i toliko; cấta zålic (S) - toliko malo; nú-i̭ cấta lúcru - nema toliko posla; cấta sråmotę! (S) - toliko sramote!
cấtile
cấta, câţ, cấte neodr. zamj. pridj. (Ž)
kolik, -a, -o; cấtile cấre! (Ž) - kolik pas!; cấţ åń? (Ž) - koliko godina?; cấţ cúscri? (Ž) - koliko svatova?; câţ ɣód (Ž) - koliko god njih.
Kada tražite riječ, zalijepite riječ sa svim naglascima i dijakriticima ili utipkajte slova bez naglasaka i dijakritika. (Naprimjer: Da bi našli glagol “acaţå” zalijepite u tražilicu “acaţå” ili utipkajte “acata” bez specijalnog slovnog znaka ţ i dijakritika ˚.) Ako se radi o povratnom glagolu, možete ispustiti povratno “se”. (Naprimjer: Ako tražite glagol “abåte”, rezultati pretraživanja će biti i prijelazni glagol “abåte” i povratni glagol “abåte se”.)
Ovo je praktični vodič za nespecijaliste u grafijski sustav koji se koristi za pisanje vlaškog ili žejanskog (tkz. istrorumunjskog) jezika u ovom rječniku. Dajemo približne hrvatske i engleske glasovne ekvivalente za slova koja se u rječniku najčešće koriste.
Dijakritici koji se upotrebljavaju u kombinaciji sa slovima za različite samoglasnike:
́́´ Označava mjesto glavnog naglaska u riječi.
˜ Označava nazalni samoglasnik.
Upućujemo lingviste i ostale stručnjake na izvorni tiskani rječnik Augusta Kovačeca - Istrorumunjsko-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) - za stručan lingvistički uvod u grafijski sustav koji se koristi u ovom rječniku.
