Vlaško / Žejansko / Istrorumunjsko - hrvatski rječnik
čåi̭e
-a m (Ž) (gen.-dat.: lu čåi̭a)
otac; lu čåi̭a a fost žå - ocu je bilo žao; ţárstvo lu a lúi̭ čåi̭e - carstvo njegova oca; čåi̭a şi måi̭a - roditelji (otac i mati); v. čåče.
cåi̭er
-u dvorod (N), m (Ž)
hrpa vune, puna preslica (vune iz koje se upreda nit), povjesmo.
calcún
-u dvorod (m) (S)
vranj, čep; me nóno zbít-a calcúnu dim pó de bấţvę - moj djed izbio je vranj iz sredine bačve.
cåle
-a ž (J, Ž)
put; pre cåle - putem, po putu; diŋ cåle cuvintå (Ž) - buncati; i̭e diŋ cåle cuvínta (Ž) - on bunca.
cåleţ
-u m (Ž)
tkalac; cåleţu fåče pấnza pre tấrliţele - tkalac pravi platno na stanu; cåleţu târliţę́ ali ţę́se pấnza - tkalac tka platno.
calí
tr. (Ž)
kaliti; cârbúri se upotreblʼúi̭s de flʼéru calí - (drveni) ugljen se upotrebljava za kaljenje željeza.
Kada tražite riječ, zalijepite riječ sa svim naglascima i dijakriticima ili utipkajte slova bez naglasaka i dijakritika. (Naprimjer: Da bi našli glagol “acaţå” zalijepite u tražilicu “acaţå” ili utipkajte “acata” bez specijalnog slovnog znaka ţ i dijakritika ˚.) Ako se radi o povratnom glagolu, možete ispustiti povratno “se”. (Naprimjer: Ako tražite glagol “abåte”, rezultati pretraživanja će biti i prijelazni glagol “abåte” i povratni glagol “abåte se”.)
Ovo je praktični vodič za nespecijaliste u grafijski sustav koji se koristi za pisanje vlaškog ili žejanskog (tkz. istrorumunjskog) jezika u ovom rječniku. Dajemo približne hrvatske i engleske glasovne ekvivalente za slova koja se u rječniku najčešće koriste.
Dijakritici koji se upotrebljavaju u kombinaciji sa slovima za različite samoglasnike:
́́´ Označava mjesto glavnog naglaska u riječi.
˜ Označava nazalni samoglasnik.
Upućujemo lingviste i ostale stručnjake na izvorni tiskani rječnik Augusta Kovačeca - Istrorumunjsko-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) - za stručan lingvistički uvod u grafijski sustav koji se koristi u ovom rječniku.
