Vlaško / Žejansko / Istrorumunjsko - hrvatski rječnik
cå
cålu, cålʼ, cålʼi m (S, N; u Ž samo stariji ljudi)
žulj; (u Žejanama običnije žulʼ).
čå
(ča), pokaz zamj. sr roda (J, Ž)
ono, to; dupa čå - nakon toga; de čå ke (J), din čå ke (Ž) - zato što, zbog toga što; tót ča tấmno (Ž) - sve [ono] loše; v. S. ţå, ţa.
ca:
samo u prijedl. izrazu ca şi (ca ş-) (J, Ž), ca si (ca s-) (S)
kao, poput; u svojstvu (koga ili čega), kao; vezn. izraz kao što; kao kad; påtru hlę́be de pấre åbe ca si låpte (S) - četiri hljepca (hljeba) kruha bijela kao snijeg (poput snijega); úr ca şi åt - jedan kao drugi, jedan poput drugoga; rávân ca şi svíča (Ž) - ravan kao svijeća, poput svijeće; tåre ca şi dråcu (Ž) - jak kao vrag, poput vraga; i̭élʼ a més ca şi uri vítez (Ž) - oni su išli kao neki vitezovi, poput nekih vitezova; ca şi za şéŋc (Ž) - kao za dar; lucrå ca si fåbro (S) - raditi kao kovač (u svojstvu kovača); vet″ nú-s acấta ca ş-av užéi̭t fí (J) - više ih nema onoliko koliko (kao što) ih je običavalo biti; nú rę aşålʼ ómir fi ca şi ấs, rę fi bíre (Ž) - kada ne bi ljudi bili takvi kao što (kakvi) jesu, bilo bi dobro; års-av cá şi când â covåču flʼéru razbilę́ (Ž) - gorjelo je kao [što gori] kada kovač razbijeli željezo; i̭é av scapåt cá şi când â stréla (Ž) - on je utekao kao kada [utekne] strijela; i̭é av mulʼåra abatút ca şi când se bacalåi̭u (Ž) - on je istukao ženu kao kada se [istuče] bakalar; raskinít âl av cá şi când â måčca şóreču (Ž) - rastrgnuo ga je kao kada [rastrgne] mačka miša; kadšto oblik ca şi şi (S: ca si si) am cârstít şi i̭é ca şi şi míre (N) - krstili smo njega kao i mene (kao što smo mene); fóst-a basę́rica måre cá şi şi måńt″e (G) - bila je crkva velika kao i prije; cá şi şi cu åte stvår (Ž) - kao i s drugim stvarima.
cåd
-ę, -o, cåz, cåde (J), cåd, -a, -o, cålʼz, cåde (Ž) pridj.
topao, vruć; cådę åpę (J) - topla voda; cåde zile (Ž) - vrući (topli) dani; se púre låptele pre fóc neca fíi̭e cådo (Ž) - stavi se mlijeko na vatru, neka bude toplo.
cadavę́i̭
itr. (iter. od cadę́)
padati; baréta poşnít-a cadavę́i̭ (S) - kapa (bereta) je počela padati.
Kada tražite riječ, zalijepite riječ sa svim naglascima i dijakriticima ili utipkajte slova bez naglasaka i dijakritika. (Naprimjer: Da bi našli glagol “acaţå” zalijepite u tražilicu “acaţå” ili utipkajte “acata” bez specijalnog slovnog znaka ţ i dijakritika ˚.) Ako se radi o povratnom glagolu, možete ispustiti povratno “se”. (Naprimjer: Ako tražite glagol “abåte”, rezultati pretraživanja će biti i prijelazni glagol “abåte” i povratni glagol “abåte se”.)
Ovo je praktični vodič za nespecijaliste u grafijski sustav koji se koristi za pisanje vlaškog ili žejanskog (tkz. istrorumunjskog) jezika u ovom rječniku. Dajemo približne hrvatske i engleske glasovne ekvivalente za slova koja se u rječniku najčešće koriste.
Dijakritici koji se upotrebljavaju u kombinaciji sa slovima za različite samoglasnike:
́́´ Označava mjesto glavnog naglaska u riječi.
˜ Označava nazalni samoglasnik.
Upućujemo lingviste i ostale stručnjake na izvorni tiskani rječnik Augusta Kovačeca - Istrorumunjsko-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) - za stručan lingvistički uvod u grafijski sustav koji se koristi u ovom rječniku.
