Vlaško / Žejansko / Istrorumunjsko - hrvatski rječnik
ânveştí
(-nveştí) (Ž), ânmestí (-nmestí) (J) (ânmeştí) (S) tr. (S: ânméstu, -mésti, -mę́ste, ânmestín, -íţ, ânméstu)
odjenuti; rem vo ânveştí (Ž) - odjenut ćemo je; i̭å bragésile ânmestít-a (S) - ona je odjenula hlače [= počela se ponašati kao muško]; ómu c-a ânmestít cótula (S) - muž da je odjenuo haljinu [počeo se ponašati kao žena].
ânveştí se
(Ž), ânmestí se (J) povr.
odjenuti se; ân cấţ ɣṷånti t-ai̭ ânveştít? (Ž) - u koliko si se robe odjenuo?; de måre vesélʼe-nmestí se ân rói̭şo (S) - od velike se radosti odjenuti u crveno; ânmestí se de blågdan (S) - svečano se odjenuti.
ânveştít
-a, -íţ, -íte (-nveştít, -a) (Ž), rijetko J (N): ânvestít, -ę, -íţ, -íte pridj. (part. pas.) (v. ânmestí)
odjeven (koji nosi); ânveştiţ-a fóst ân benevréke (Ž) - odjeveni su bili u benevreke (nosili su benevreke); i̭å n-å fost ni gólę ni-nvestítę (N) - ona nije bila ni gola ni odjevena; na pó ânvestítę (N) - napola odjevena.
aparå
tr. (Ž) (i̭o åparu)
štititi, braniti; aparåm cåsa de la fóc - branimo (štitimo) kuću od ognja (požara).
åpę
-a, -e, -ele (J), åpa, -e (Ž) ž
voda; mérgu-m potóc din åpę (J) - idu na potok po vodu; i̭åle l-av tremés a åpa (Ž) - one su ga poslale po vodu; åpa bę́ (Ž) - piti vodu; åpa loţí (S) - lokati vodu; spelå cu cådę åpę (S) - prati toplom vodom; åpa za bę́ (S), åpa de bę́ (Ž) - pitka voda, voda za piće.
apói̭
pril. samo u komparat. i superlat. izrazima; mai̭ apói̭
poslije, zatim; mái̭ apoi̭ - naposljetku, najposlije, najzad.
aprópe
pril. (Ž)
blizu; ånč aprope - ovdje blizu; mai̭ aprópe - bliže; aprópe de prijedl. izraz - blizu; a verít aprópe de palåče - došao je blizu palači; v. própe.
arå
tr. (åru, åri, åra (Ž), årę (J), aråm (Ž), arån (J), aråţ, åru)
orati; ńíva arå (Ž) - orati njivu; cúm se la nói̭ årę? (S) - kako se kod nas ore?; se åra cu plúgu (B) - ore se plugom; nuştíre ấ cu boi̭i åra (Ž) - netko ore volovima; i̭elʼ av i̭ústo aråt za grâv (S) - oni su upravo orali za pšenicu; ńíva aråtę (S) - izorana (orana) njiva; se ręn nói̭ vę plúgu, ręn arå (J) - da imamo plug (kad bismo imali plug), orali bismo; arấnda-v cântåt (Ž) - orući je pjevao.
Kada tražite riječ, zalijepite riječ sa svim naglascima i dijakriticima ili utipkajte slova bez naglasaka i dijakritika. (Naprimjer: Da bi našli glagol “acaţå” zalijepite u tražilicu “acaţå” ili utipkajte “acata” bez specijalnog slovnog znaka ţ i dijakritika ˚.) Ako se radi o povratnom glagolu, možete ispustiti povratno “se”. (Naprimjer: Ako tražite glagol “abåte”, rezultati pretraživanja će biti i prijelazni glagol “abåte” i povratni glagol “abåte se”.)
Ovo je praktični vodič za nespecijaliste u grafijski sustav koji se koristi za pisanje vlaškog ili žejanskog (tkz. istrorumunjskog) jezika u ovom rječniku. Dajemo približne hrvatske i engleske glasovne ekvivalente za slova koja se u rječniku najčešće koriste.
Dijakritici koji se upotrebljavaju u kombinaciji sa slovima za različite samoglasnike:
́́´ Označava mjesto glavnog naglaska u riječi.
˜ Označava nazalni samoglasnik.
Upućujemo lingviste i ostale stručnjake na izvorni tiskani rječnik Augusta Kovačeca - Istrorumunjsko-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) - za stručan lingvistički uvod u grafijski sustav koji se koristi u ovom rječniku.
