Vlaški/Žejanski/Istro-Romanian – Croatian Dictionary
aşteptå
tr. (Ž) (aştéptu, aştépţi, aştę́pta, aşteptåm, -åţ, aştéptu)
čekati; i̭é aştę́pta când va måi̭a verí acåsa - on čeka kada će majka doći kući; cúmile påt âl aştę́pta? - kakav ga krevet očekuje?; din níş â aştéptu - uzalud (ni za što) čekam; i̭e n-av aşteptåt neca-lʼ čúda ponui̭úi̭s - on nije čekao da mu puno nude (=da ga mnogo nuđaju); ştíi̭ če t-aştę́pta? - znaš li što te čeka?; vę́rzele se aştéptu pâr la víre mråzu (povr. bezl.) - zelje (kupus) se čeka [da se pobere] dok (ne) dođe mraz.
aştę́rne
tr. (Ž)
prostrijeti; aştę́rne påtu - prostrijeti postelju; aşternút-am påtu - prostro sam postelju.
åt
(åtu), åtę, (åta), åto, ålʼţ, åte (J), åt, åtile (åtu), åta, åto, ålʼţ, åte (gen.-
drugi (ne ovaj); ur lu åt (J), ur atvę́ (Ž) - jedan drugomu; ânr-åt cråi̭ (Ž) - u drugome kraju; čela åt pičór (Ž) - (ona) druga noga (ne ta); čela åtu (Ž) - (onaj) drugi; ur de la åt - jedan od drugoga; åtile ɣlås (Ž) - drugi glas; ţa åta sór (S) - (ona) druga sestra; ţale åte surấr (S) - (one) druge sestre; ålʼţ ómir (Ž), ålʼţ ómiri (S) - drugi ljudi; noi̭ ålʼţ (J) - mi pak (za razliku od vas; tal. noi altri, dijal. novaltri); åta vóta (Ž) - drugi put; åta domarę́ţa (Ž) - sutradan ujutro; åta zi (Ž) - sutradan; ča åta zí (Ž), ča åtę zí (S) - preksutra; préste ča åta zí (Ž) - prekoprekosutra; ţevå åto (S) - nešto dru-go; niş åto (J) - ništa drugo; ni cârbúr ni åto (Ž) - ni krbun (ugljen) ni drugo; nú-i̭ vrídân åto (Ž) - nije drugo zavrijedio.
åţe
-le ž (mn.) (S, Ž)
konac; ur åc cu åţele (S) - igla i konac (s koncem); dę́-lʼ åcu şi åţele! - daj joj iglu i konac!; u Ž. i jedn. åţa.
åto
pril. (uvijek uz negaciju) (J)
(ne) više; i̭o n-ói̭ me åto igrę́i̭ (S) - ja se više neću igrati; åto nú se ča lúcrę (J) - više se to ne radi; i̭e nú s-a putút sculå åto - on se više nije mogao dići, on više nije mogao ustati; u Ž. dopušteno, ali najčešće (ne) víşe.
atúnče
(atunč-) pril. (Ž)
tada; zatim, nakon toga; d-atúnče (d-atúnč-; ili datúnče, datúnč-) pril. (pril. izraz) (Ž) - poslije; zatim, nakon toga; voi̭ verí d-atúnče [va zíče] voi̭ veri̭ o mârva mai̭ amânåt - doći ću poslije [znači] doći ću malo kasnije.
áṷto-i̭edíniţa
ž (Ž)
auto-jedinica (u vojsci); služít-am áṷto-i̭edíniţa - služio sam [vojsku] u auto-jedinici.
- Displaying entries131 do 140 od 3479
When searching words, you can paste in accented characters/diacritics, or type the characters with no diacritics. (For example: To find the verb “acaţå” paste in “acaţå” or type in “acata” without the special character ţ and diacritic ˚.) If the word is reflexive, you can leave the “se” off. (For example: If you search for the verb “abåte,” the search will return both the transitive “abåte” and the reflexive “abåte se.”
This is a handy guide for nonspecifics in the graphical system used to write the Vlach or Žejanski (ie, Istrian) language in this dictionary. We provide approximate Croatian and English voice equivalents for the letters most often used in the dictionary.
Diacritics combining with letters for different vowels:
́́´ Marks the placement of the word stress.
˜ Marks a nasalized vowel.
We refer linguists and other specialists to pp. 9-15 and pp. 246-255 of the original print dictionary—Istrorumunjski-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) [insert hyperlink to Bibliography] by August Kovačec—for a detailed and technical introduction to the transcription system used in the dictionary. In the main,Kovačec’s spelling system follows the long, while rather inconsistent, tradition of spelling used by Romanian dialectologists to represent the language, while adding some special symbols to it. There is no standardized and/or agreed upon version of the spelling for the language. Kovčec’s transcription is largely phonological (i.e., it represents only distinctive sounds), but also often indicates characteristic phonetic variations.
