Vlaški/Žejanski/Istro-Romanian – Croatian Dictionary
fę́tę
-a, -e, -ele ž (S), fę́ta, -e, -ele ž (Ž)
djevojčica, curica (žensko dijete); djevojka, draga (vok. fę́to! - djevojko); míli me fílʼ, ţ-ai̭ aflåt vro fę́tę? (S) - dragi moj sine, jesi li sebi našao (kakvu) djevojku?; i̭ó cu ča mę fę́tę (S) - ja sam [onom] svojom djevojčicom (kćeri); čåsta fę́ta če s-av asę́ra facút (Ž) - ova djevojčica što se sinoć rodila; ali fę́ta ali fečór (Ž) - ili djevojčica ili dječačić.
fę́tina
-e, -ele ž (Ž, B), fę́tinę, -a, -e, -ele ž (S)
djevojka (od 15 godina i više); djevojka za udaju; fę́tina de meritå (Ž) - djevojka za udaju; fę́tina şi fečorína (Ž) - djevojka i momak.
fi
pomoćni glagol, kopula (S: i̭ó sâm, tú sti, i̭é-i̭, i̭å-i̭, nói̭ smo, vói̭ ste, i̭élʼ âs, i̭åle-s; N: nói̭ sno; B: i̭ó sâm, tu şti, i̭é-i̭,
biti; ostati; postati; rę́ fi si mai̭ cåd! (S) - [samo] kada bi bilo i toplije!; dómnu v-a dåt zdråvlʼe si bíre fí! (S) - Bog vam dao zdravlje i da budete dobro! (čak.: i dobro stat!); i̭ó-m fost cunténât fí cu me čåče (K) - bio sam zadovoljan da budem (biti) sa svojim ocem; lucrå fâr de fí platít (K) - raditi bez plaće (raditi bez biti plaćen); neca fíi̭e če va fí! (K) - neka bude što će biti!; fí ân lóc (Ž) - biti (stajati) na mjestu; ţé va fí de i̭å? (S) - što će s njome biti?; cúm va cu i̭é fí? (Ž) - kako će biti s njim?; ţé va fí si ţe nú (S; izraz u pripovijedanju) - što će biti a što neće, kako god bilo; tú ver fi za sândéţa (N) - ti ćeš biti sudac; čé ke ấş tu žålostân vấvâc cân míre vézi şi cân i̭ó marấŋc ali čevå cu tíre fívu? (Ž) - zašto si ti žalostan uvijek kada mene vidiš i kada ja jedem ili [štogod] s tobom budem?; fí sấr şi nadę́ te! (Ž) - budi zdrav i nadaj se!; nú fi po-rédân lu niţúr pa-ţ va sáki fi búr! (S) - nemoj biti zločest nikomu pa će ti svaki biti dobar!; ân i̭årna se fíi̭e cåsę (S) - zimi se bude kod kuće; ţela ístu cårle fíi̭e ân vóz hitę́ fíru (S) - onaj pak [onaj isti] koji bude na kolima baca sijeno; pócle víre måre plói̭e pac fíi̭e žålica grấv (S) - poslije dođe velika kiša pa bude malo pšenice; de žę́mę poşurbí ke fíi̭e mai̭ t″åro lu ştúmigu (S) - posrkati juhe da bude jače za želudac (želucu); neca fíi̭e če va fí! (Ž) - neka bude što će biti!; néca-ţ fíi̭e! (S) - neka ti bude!; cân grấvu fíi̭e semiråt, ... (S) - kada pšenica bude zasijana,...; ... se nu åpa fíi̭e núntru (S) - ...da unutra ne bude voda; vói̭ fii̭éţ fâr de fríkę! (K) - vi budite bez straha!, vi se nemojte bojati!; búri fíţ! (Ž) - dobri budite!; neca i̭élʼ nu fívu scúpa! (S) - kako oni ne bi bili zajedno; i̭å vái̭c fii̭ę́i̭a spórkę (S) - ona bi uvijek bila (bivala) prljava; fíţ ačíi̭a e i̭ó meɣ vedę́! (Ž) - budite ovdje a ja idem vidjeti (pogledati).
ficåţ
-i m mn. (Ž, S, N) (također Ž: jedn. ân ficåţ, mn. ficåţe, -ele; S: jedn. ur ficåţ, mn. ficåţ)
jetra.
filʼ
-u, filʼ, -i m (S, Ž)
sin; míli me fílʼ (S) - dragi moj sine; fílʼu lu ţesåru (S) - carević; filʼu lu crålʼu (Ž) - kraljević; v. i síŋco.
fílʼe
-a, fílʼe, -ele ž (S, Ž)
kći; mílę mę fílʼe (S) - draga moja kćeri; zís-av lu fílʼe (S), zis-av le fílʼe (Ž) - rekao je (rekla je) kćeri; fílʼa lu crålʼu (Ž) - kraljevna.
fin
-ę, -o, fíni, -e (S), fin, -a, -o, -i, -e pridj. (Ž)
lijep; dobar, ukusan; fin; S: sitan, tanak; fin fečór - lijepo dijete; fin cå - lijep konj; nícad mai̭ fíni mę́re! (Ž) - nikad boljih (ukusnijih) jabuka!; tíreri şi fíni (Ž) - mladi i lijepi; o fína fę́tiţa (Ž) - lijepa djevojčica; fínę farírę (S) - fino (vrlo sitno) brašno; i̭ó-ţ voi̭ då nuşté fíno (Ž) - ja ću ti dati nešto fino (lijepo).
finí
tr. (J, Ž)
završiti, dovršiti; itr. prestati (uz drugi glagol, izražava njego-vu perfektivnost); íŋkę sámo o postólę åm za finí (S) - još imam dovršiti samo jednu cipelu; cân tót finés posadí, ... (B) - kada sve posadim,...; de cân se finę́ pocosí,... (S) - kada se pokosi,... (kada se dovrši kosidba,...); de cân se tóte lúcrurle fínę́ (S) - kada se dovrše svi poslovi; de cân a tót finít fåţe,... (S) - kada je sve napravio,...; finít-am čínč clåse (K) - završio sam pet razreda [škole]; i̭elʼ s-a finít ấrde (J) - oni su se prestali smijati; cân a fós bålu finít,... (J) - kada je ples završio,...; atúnče âi̭ finíto arå (K) - tada je gotovo s oranjem; finíto-i̭ (J) - gotovo je; vói̭sca a finit (J; itr.) - rat je završio, prestao.
- Displaying entries871 do 880 od 3479
When searching words, you can paste in accented characters/diacritics, or type the characters with no diacritics. (For example: To find the verb “acaţå” paste in “acaţå” or type in “acata” without the special character ţ and diacritic ˚.) If the word is reflexive, you can leave the “se” off. (For example: If you search for the verb “abåte,” the search will return both the transitive “abåte” and the reflexive “abåte se.”
This is a handy guide for nonspecifics in the graphical system used to write the Vlach or Žejanski (ie, Istrian) language in this dictionary. We provide approximate Croatian and English voice equivalents for the letters most often used in the dictionary.
Diacritics combining with letters for different vowels:
́́´ Marks the placement of the word stress.
˜ Marks a nasalized vowel.
We refer linguists and other specialists to pp. 9-15 and pp. 246-255 of the original print dictionary—Istrorumunjski-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) [insert hyperlink to Bibliography] by August Kovačec—for a detailed and technical introduction to the transcription system used in the dictionary. In the main,Kovačec’s spelling system follows the long, while rather inconsistent, tradition of spelling used by Romanian dialectologists to represent the language, while adding some special symbols to it. There is no standardized and/or agreed upon version of the spelling for the language. Kovčec’s transcription is largely phonological (i.e., it represents only distinctive sounds), but also often indicates characteristic phonetic variations.
