Vlaški/Žejanski/Istro-Romanian – Croatian Dictionary
dviɣní
tr. (Ž)
dignuti, podignuti; av črípu dviɣnít despre pấre şi cavtåt - podignuli su peku s kruha i (po)gledali.
dvor
-u dvorod (B, S)
štala (nastamba za stoku); dvorište; m (Ž) - dvor; crálʼevski dvór (ali córta lu drålʼu) (Ž) - kraljevski dvor.
fåče
(J, Ž), fåţe (S) tr (B: fåc, fåči, fåče, fačén, -éţ, fåcu)
činiti, načiniti, raditi; napraviti, praviti; izleći, roditi (B, Ž); dolazi i u mnogim leksikaliziranim izrazima; također i faktitivno; fåţe ure postóle (S) - napraviti jedne cipele; fåče za muŋcå (J) - napraviti [štogod] za jelo; fåţe pấra (S) - napraviti (načiniti, umije-siti) kruh; fę́ tu cu a tå vólʼe če vér! (Ž) - učini ti po svojoj volji što hoćeš!; fę́ tu cum ştíi̭i! (Ž) - učini ti kako znaš!; [čå-i̭] facúto de lémân (Ž) - [to je] načinjeno od drva; i̭o fåc róvurle (B) - ja pravim (ko-pam) rovove; ói̭a fåče mlʼé ali mlʼå (B) - ovca izleže janje ili janjicu; scódę fåţe (S), şcóda fåče (Ž) - raditi (činiti) štetu; tấmno fåče (Ž) - činiti [komu] zlo, škoditi [komu]; fåče şóldi (Ž) - zaraditi novac; fåče marénda (Ž) - prirediti objed, ručak; fåče vesélʼe (Ž) - prirediti veselje; fåţe snópurle (S) - povezati (načiniti) snopo-ve; fåče fínta ke... (S) - hiniti da..., praviti se da...; i̭e facút-a fínta ke dórme (B) - on je hinio (pravio se) da spava; şúle fåče (Ž) - ići u škole, završiti škole; fåče pír (J), fåţe pír (S) - prirediti svadbu; i̭élʼ a facút núnţ (Ž) - oni su priredili svadbu; i̭ó-m lóvu facút (J) - ja sam išao u lov, ja sam bio u lovu; ja sam se bavio lovom; måi̭a če t-a facút (Ž) - majka koja te je rodila; i̭ó lʼ-am facút fríkę (J) - ja sam ga prestrašio; facút-a názate virí ţâle musåte bârhåne (S, faktitivno) - učinila je da se opet vrate [one] lijepe haljine; i̭o-i̭ fåče låpte din ấrpe târlí (N) - ja ću učiniti da iz kamenja poteče mlijeko; fåče zlåtiţele crepå (B) - učiniti da zlatice uginu; fåţe ấrde (S) - nasmijati; i̭e m-a facút ấrde - on me nasmijao.
fåče se
povr. (J, Ž)
nastati, postati (te u izrazima); cân s-a facút zíi̭a (S) - kada se razdanilo (kada je nastao dan); de şårpe s-a facút fę́tina (Ž) - od zmije postala je djevojka; čé s-a de tíre facút? (Ž) - što se dogodilo s tobom? (što je od tebe nastalo?); cân s-a facút vedę́... (J) - kada se razdanilo... (kada je počelo vid-jeti se...).
fåče se
povr. (Ž)
izleći se, roditi se; când se míca mlʼå fåče (Ž) - kada se izleže mala janjica; asę́ra s-av o fę́ta facút (Ž) - večeras se rodila djevojčica.
- Displaying entries831 do 840 od 3479
When searching words, you can paste in accented characters/diacritics, or type the characters with no diacritics. (For example: To find the verb “acaţå” paste in “acaţå” or type in “acata” without the special character ţ and diacritic ˚.) If the word is reflexive, you can leave the “se” off. (For example: If you search for the verb “abåte,” the search will return both the transitive “abåte” and the reflexive “abåte se.”
This is a handy guide for nonspecifics in the graphical system used to write the Vlach or Žejanski (ie, Istrian) language in this dictionary. We provide approximate Croatian and English voice equivalents for the letters most often used in the dictionary.
Diacritics combining with letters for different vowels:
́́´ Marks the placement of the word stress.
˜ Marks a nasalized vowel.
We refer linguists and other specialists to pp. 9-15 and pp. 246-255 of the original print dictionary—Istrorumunjski-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) [insert hyperlink to Bibliography] by August Kovačec—for a detailed and technical introduction to the transcription system used in the dictionary. In the main,Kovačec’s spelling system follows the long, while rather inconsistent, tradition of spelling used by Romanian dialectologists to represent the language, while adding some special symbols to it. There is no standardized and/or agreed upon version of the spelling for the language. Kovčec’s transcription is largely phonological (i.e., it represents only distinctive sounds), but also often indicates characteristic phonetic variations.
