Vlaški/Žejanski/Istro-Romanian – Croatian Dictionary
ânmiså se
povr. (S)
usniti se, sanjati se (komu); lu cúi̭ se mai̭ musåt ânmisåre, lúi̭ ke va fí lʼépuru - komu se ljepše usnije (bude sanjalo), njegov će biti zec; míi̭e se ânmísę - meni se sanja; lór s-a-nmisåt njima se usnilo.
ânr
(ẫr-) prijedl. (Ž; samo ispred vokala mjesto ân)
na, u; ânr-o stấza - na stazi, na puteljku; ânr-o cåsiţa - u kućici; ânr-u bríɣ - na [jednome] brijegu; ânr-u lóc - na [jednome] mjestu; ânr-ačela bríɣ - na onome brijegu; ânr-åt cråi̭ - na drugome kraju; ânr-aşåve prílike - u takvim prilikama; zasluží ânr-åto - zaraditi na drugome; ânr-a lúi̭ palåţ - u njegovoj palači; ânr-a så tórba - u svojoj torbi; tót ânr-a sa vrę́me şi tót ânr-a sév lóc - sve u svoje vrijeme i sve na svojem mjestu.
âns
ấnsę, ânş (âns S), ấnse (J), âns, -a, -o, ấnşi, ấnşilʼ, ânse (Ž) neodr. zamj. (neo
sâm (lat.: solus i ipse); i̭ó m-am ânmeţåt ấns de míre (S) - ja sam naučio sam od sebe; i̭é ấnsa måi̭e avút-a (Ž) - on je imao samu majku (majku samu); i̭é-i̭ ấns - on je sam [bez ikoga]; i̭e ấns - on sam [bez ičije pomoći ili nazočnosti]; ấns cu síre - sam sa sobom; ấnsa cu síre - sama sa sobom; i̭élʼ dói̭ ấnşi ântre síre (Ž) - njih dvojica sami među sobom; čúdno i̭e cum se čå zapisę́ ấnso (Ž) - čudno je kako se to samo [od sebe] zapisuje; ấns dinsåt, ấnsa dinsåta (Ž) - sam samcat, sama samcata; i̭é-i̭ ấns dinsåt - on je sam samcat.
ânsurå
(-nsurå) tr. (Ž)
oženiti se (kime), uzeti za ženu; i̭ó te ręş zåi̭no-nsurå - ja bih se odmah tobom oženio; i̭o nú poc a vóstra fílʼe ânsurå - ja se ne mogu oženiti vašom kćeri; i̭é va fílʼa lu crålʼu ânsurå - on će se oženiti kraljevom kćeri; pa i̭élʼ âlʼ vor då o sóra de ânsurå, za žénu - pa će mu oni dati sestru da se [njome] oženi, [dati] za ženu.
ânsurå se
(-nsurå se) povr. (J, Ž) (i̭ó me-nsóru, tú te-nsori, i̭é se-nsora (Ž), i̭é se-nsórę (J), nói na-nsuråm (Ž), noi ne-nsurån; vói̭ va-nsuråţ (Ž), vói̭ ve-nsuråţ (J),
oženiti se, ženiti se; cân se ómiri ânsóru, se fåţe un måre bål (S) - kada se ljudi žene, pripremi se velik ples; néca se fílʼu-nsórę (S) - neka se sin oženi; hmó te-nsóri! (S) - sada se oženi!; i̭é s-av ânsuråt dupa i̭å (S) - on se oženio njome [=za nju]; i̭ó-ţ voi̭ då fílʼa şi va ânsuråţ (Ž) - ja ću ti dati kćer i oženite se.
ânsuråt
pridj. (part. pas.) (Ž)
oženjen; i̭o nú sâm ânsuråt - ja nisam oženjen; čelʼi dói̭ fråţ a fost ânsuråţ - ona dva brata bila su oženjena.
ânsuravę́i̭ se
(-nsuravę́i̭ se) povr. (J, Ž) (iter. od povr. glagola ânsurå se)
ženiti se (prevedeno na hrv. čakavski kao ženivat se); s-a ânsuravęi̭t nårodu (G) - ljudi su se ženili.
ânţ
ấnţa pril. (S)
ovdje, ovamo; ţé ấnţa lucråţ? - što ovdje radite; i̭é m-a ấnţa hitít - on me je bacio ovamo; počinę́ ânţ! - odmori se ovdje!; v. ấnča.
ânţelę́že
tr. (Ž) (ânţeléɣ, -léži, -lę́že, ânţeléžem, -eţ, ânţeléɣu)
razumjeti; zí-m ấŋca o vóta ke nú t-am ânţelés (Ž) - reci mi još jednom jer te nisam razumio.
When searching words, you can paste in accented characters/diacritics, or type the characters with no diacritics. (For example: To find the verb “acaţå” paste in “acaţå” or type in “acata” without the special character ţ and diacritic ˚.) If the word is reflexive, you can leave the “se” off. (For example: If you search for the verb “abåte,” the search will return both the transitive “abåte” and the reflexive “abåte se.”
This is a handy guide for nonspecifics in the graphical system used to write the Vlach or Žejanski (ie, Istrian) language in this dictionary. We provide approximate Croatian and English voice equivalents for the letters most often used in the dictionary.
Diacritics combining with letters for different vowels:
́́´ Marks the placement of the word stress.
˜ Marks a nasalized vowel.
We refer linguists and other specialists to pp. 9-15 and pp. 246-255 of the original print dictionary—Istrorumunjski-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) [insert hyperlink to Bibliography] by August Kovačec—for a detailed and technical introduction to the transcription system used in the dictionary. In the main,Kovačec’s spelling system follows the long, while rather inconsistent, tradition of spelling used by Romanian dialectologists to represent the language, while adding some special symbols to it. There is no standardized and/or agreed upon version of the spelling for the language. Kovčec’s transcription is largely phonological (i.e., it represents only distinctive sounds), but also often indicates characteristic phonetic variations.
