Vlaški/Žejanski/Istro-Romanian – Croatian Dictionary
dân
hrv. gen. mn. (samo u izrazima uz brojeve) (J, Ž)
danâ; sedâmnái̭st dấn (S) - sedamnaest dana; dvái̭set dấn (Ž) - dvadeset dana; sáki ósâm dấn (B) - svakih osam dana; čínč zíle ali pet dấn (J, Ž) - pet dana.
dapå
tr. (S) (dåpu, -i, -ę, -ån, -åţ, dåpu)
napojiti, napajati; dapå blåga - napajati stoku; neca dåpę cålʼi - neka napoji konje.
dấskę
dấsca, dâst, -ile ž (S, B), dấsca, dâşt, -ile (Ž)
daska; čale ɣróse dấşt (Ž) - [one] debele daske; po dấski cuperí (Ž) - pokrivati škopom tako da slama bude okrenuta dolje.
davę́i̭
tr. (iter. od då) (J, Ž)
davati; čå-m davę́i̭t púlʼilor (Ž) - to sam davao pticama; i̭årna blåɣelʼei̭ davę́im fír (Ž) - zimi stoci dajemo sijeno.
de
prijedl. (J, Ž) (d-)
od (i genitiv) (i partitivno); iz; zbog; s, sa; za (i s infinitivom); o; o bấrsę de pínez (bấrsa de pínez) (S) - vreća novaca; plʼir de åpę (S) - pun vode; ţúdę de i̭élʼ (S) - mnogo njih; de fríkę (S) - od straha; de i̭åd (S) - od bijesa, od ljutnje; de rådost (Ž) - od radosti; åren de bóri (S) - imamo borova; din hârbất de cóže oderí (Ž) - s leđa oderati [nešto] kože; falę́ la de cóže (Ž) - nedostaje im kože; de cvarnår şi dói̭le ån (S) - godine [tisuću devetsto] četrdeset druge; de måi̭ (B) - u svibnju ([mjeseca] svibnja); de şetémbâr (B) - u rujnu ([mjeseca] rujna); de agúşt (B) - u kolovozu; d-ân tåvžânt dévetsto (Ž) - tisuću devetstote; feţorínę de uri dvái̭set åń (S) - momak od jedno dvadeset godina; ɣlås de míca díţa (Ž) - glas male djece (dječji glas); de o båndę si de åtę de úmâr (S) - s jedne strane i s druge [strane] ramena; de dímu (Ž) - od dima; zbog dima; tresí se de ɣârmlʼåvine (Ž) - tresti se od (zbog) grmljavine; nu póte réńt″e de ɣódina (Ž) - ne može naprijed zbog (od) kiše; ómiri s-av d-ačå čudít (Ž) - ljudi su se tomu (zbog toga) čudili; i̭å-i̭ mai̭ ségavę de i̭é (S) - ona je prepredenija od njega (nego on); mai̭ måre de i̭é (Ž) - veći od njega; tú sti mai̭ stúdę de míre (N) - ti si učenija od mene; úşa de dirapói̭ (S) - stražnja vrata; ânmestít de måre vesélʼe (S) - odjeven za veliko veselje; cârbúri se upotreblʼúi̭s de péɣla (Ž) - ugljen se upotrebljava za glačalo; de cârbúr lę́mnu i̭e búr såkile (Ž) - za ugljen je dobro svako drvo; [cârbúri se upotreblʼúi̭s] de flʼéru teplí şi calí (Ž) - [ugljen se upotrebljava] za grijanje i kaljenje željeza; péɣla de peɣlę́i̭ róba (Ž) - glačalo za glačanje rublja; [i̭o åm] dómnur de vínde (Ž) - [ja imam] raspela za prodaju; plúɣ de fåče rédure (Ž) - plug za pravljenje redova; i̭e ɣrấvu de žńí (Ž) - [pšenica je za žetvu] treba žeti pšenicu; lę́mne de vínde (Ž) - drva za prodaju; úra de uşa-ŋclʼíde (Ž) - sat [trenutak] da se zatvore vrata; nuşté de mâŋcå (Ž) - nešto za jelo; cuvintåm de códru (Ž) - govorimo o šumi; lʼ-a fost mílo de måi̭a (S) - bilo mu je žao matere, smilila mu se mati; de zós (S), de žós (Ž) pril. izraz - odozdo; de fårę pril. izraz - izvana; de acåsa, d-acasa (dacåsa) (Ž) - od kuće; de sús (Ž) pril. izraz - odozgo; de atúnče, d-atúnče (datúnče) (Ž) pril. izraz - poslije, zatim; de måńt″e (S) pril. izraz - prije (čak.: poprvo); de când (S) vezn. izraz - otkako, pošto (vremenski vezn.); dinúntru şi d-afåra (dafåra) (Ž) - iznutra i izvana; pó de (Ž) - pola; pó de zí (Ž) - pola dana; ime de ţå ke... (S) - poradi toga što; zbóɣu de (Ž) - zbog (s genitivom); ócoli de (S) - blizu, kraj (s genit.); vâr de (S) - iznad (s gen); fâr de (S) - bez (s gen.); própe de (S) - blizu (s gen.); lårgo de (G) - daleko od; lårgo de zíd (G) - daleko od zida; depårte de (Ž) - daleko od (s gen.); depårte de sélişte (Ž) - daleko od sela; crai̭ de i̭elʼ (S) - pokraj njih; có de (Ž) - pokraj, blizu (s gen.); ân lócu de (Ž) - umjesto, mjesto (s gen.); na mésto de (S) - mjesto, umjesto (s gen.).
débol
-ę pridj. (S)
slab; oslabio; fóst-a i̭åco mấrşav, débol - bio je jako mršav, oslabio.
- Displaying entries701 do 710 od 3479
When searching words, you can paste in accented characters/diacritics, or type the characters with no diacritics. (For example: To find the verb “acaţå” paste in “acaţå” or type in “acata” without the special character ţ and diacritic ˚.) If the word is reflexive, you can leave the “se” off. (For example: If you search for the verb “abåte,” the search will return both the transitive “abåte” and the reflexive “abåte se.”
This is a handy guide for nonspecifics in the graphical system used to write the Vlach or Žejanski (ie, Istrian) language in this dictionary. We provide approximate Croatian and English voice equivalents for the letters most often used in the dictionary.
Diacritics combining with letters for different vowels:
́́´ Marks the placement of the word stress.
˜ Marks a nasalized vowel.
We refer linguists and other specialists to pp. 9-15 and pp. 246-255 of the original print dictionary—Istrorumunjski-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) [insert hyperlink to Bibliography] by August Kovačec—for a detailed and technical introduction to the transcription system used in the dictionary. In the main,Kovačec’s spelling system follows the long, while rather inconsistent, tradition of spelling used by Romanian dialectologists to represent the language, while adding some special symbols to it. There is no standardized and/or agreed upon version of the spelling for the language. Kovčec’s transcription is largely phonological (i.e., it represents only distinctive sounds), but also often indicates characteristic phonetic variations.
