Vlaški/Žejanski/Istro-Romanian – Croatian Dictionary
då
tr. (J, Ž) (S: dåvu, dåi̭i, dåi̭e, dai̭én, dai̭éţ, dåvu; Ž: dåm, dåţ)
dati, davati; i̭o pórčilor dåvu mâŋcå (Ž) - ja svinjama dajem da jedu; bíre-lʼ dåţ mâŋcå! (Ž) - dobro mu dajte jesti! (dajte mu da dobro jede!; dobro ga nahranite!); dę́-lʼ åcu şi åţele! (Ž) - daj mu (joj) iglu i konac!; dę́-m čấsta! (J) - daj mi to!; dę́ ne ţevå za veţéru! (S) - daj nam štogod za večeru!; lʼ-a dåt cafélu bę́ (S) - dala mu je da [on] popije kavu; då ştí (J) - dati da se zna; obznaniti; i̭é a dåt ştí ke i̭e âŋ cumpaníi̭e (K) - on je dao da se zna da je [i on] u društvu; då žós (Ž) - skinuti; då o tríşca (Ž) - dati (opaliti) pljusku; i̭e lʼ-av dåt ân vrítńac (Ž) - on ga je opalio nogom u tur (on mu je dao udarac nogom u tur); då pre súd (J, Ž) - dati na sud; se-m davúreţ pínez, voi̭ ve då cåsa (B) - ako mi date novac, dat ću vam kuću.
då se
povr.
1. dati se, moći se (Ž); čå nú s-av dåt zbrisę́i̭ (Ž) - to se nije dalo (moglo) izbrisati.
2. dati se (komu), htjeti se (komu) (J, Ž); nú mi s-a báş dåt mę́re (K) - nije mi se baš dalo (htjelo) ići.
3. (då se pre, då se dupa) navaliti (na); potr-čati (za) (Ž); s-av lúpu dåt pre féşnar (Ž) - vuk je navalio na lugara; då se dupa čirevå (Ž) - potrčati za kim; lę́mnele s-av dåt pre ómir (Ž) - drva su navalila na ljude (potrčala za ljudima); då se (Ž) - pomaknuti se; dę́ te âŋcoló! (Ž) - pomakni se na onu stranu!
dacåsa
d-acåsa (de acåsa) pril. (Ž)
od kuće; tóţ av més dacåsa (d-acåsa), samo i̭ó am ramås cu i̭é (Ž) - svi su (ot)išli od kuće, samo sam ja ostao s njim.
dâhní
itr. i tr. (Ž)
mirisati (tr. i itr.); róžile fíno dâhnés - cvijeće fino miriši; i̭o dâhnés róž - ja mirišem ruže; v. dişí, disí.
damarę́ţa
damarę́ţę pril. (J)
ujutro; (sutra, sutradan) ujutro; damarę́ţa råno, damarę́ţę råno (S) - ujutro rano; sáca damarę́ţa (S) - svako jutro; åtę damarę́ţę (S) - sutradan ujutro (drugo jutro).
- Displaying entries691 do 700 od 3479
When searching words, you can paste in accented characters/diacritics, or type the characters with no diacritics. (For example: To find the verb “acaţå” paste in “acaţå” or type in “acata” without the special character ţ and diacritic ˚.) If the word is reflexive, you can leave the “se” off. (For example: If you search for the verb “abåte,” the search will return both the transitive “abåte” and the reflexive “abåte se.”
This is a handy guide for nonspecifics in the graphical system used to write the Vlach or Žejanski (ie, Istrian) language in this dictionary. We provide approximate Croatian and English voice equivalents for the letters most often used in the dictionary.
Diacritics combining with letters for different vowels:
́́´ Marks the placement of the word stress.
˜ Marks a nasalized vowel.
We refer linguists and other specialists to pp. 9-15 and pp. 246-255 of the original print dictionary—Istrorumunjski-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) [insert hyperlink to Bibliography] by August Kovačec—for a detailed and technical introduction to the transcription system used in the dictionary. In the main,Kovačec’s spelling system follows the long, while rather inconsistent, tradition of spelling used by Romanian dialectologists to represent the language, while adding some special symbols to it. There is no standardized and/or agreed upon version of the spelling for the language. Kovčec’s transcription is largely phonological (i.e., it represents only distinctive sounds), but also often indicates characteristic phonetic variations.
