Vlaški/Žejanski/Istro-Romanian – Croatian Dictionary
cum
(cúm) (upitni i odnosni) pril. (J, Ž)
kako; vezn. budući da, kako; dok; cåvta cúm i̭e pấra cópta! (Ž) - (po)gledaj kako je pečen kruh!; fę́ tu cum ştíi̭i! (Ž) - (u)čini [ti] kako znaš!; cúm druɣåče? (Ž) - kako drugačije?; cúm ręş zíče? (Ž) - kako bih rekao?; cum s-a buşkę́i̭t, i̭å zís-a... (S) - kako (dok) su se ljubili, ona je rekla...; cum a cåpu pús ân ólę... (S) - kako (budući da) je glavu stavila u lonac,...; cum lʼ-a fóst i̭åco fóme,... (Ž) - budući da je bio jako gladan,...; cúm a fost måre bóskę, feţóru våţile plʼerzút-a (S) - kako je bila velika šuma, dječak je izgubio krave; cai̭ cum vezn. izraz (J) - kao što, kako; ali hmóţe åto nú-i̭ şå cai̭ cum a čå fóst (S) - no sada više nije onako kao što (tako kako) je to bilo; né cai̭ cum se užę́ (J) - ne kao što se običava; cum cólimiţe pril. izraz (J) - kako god, koliko god; cum cólimiţe cosít-a aså si clópotu zvonít-a (S) - kako je god kosio tako je zvonce zvonilo; cum ɣód pril. izraz (Ž) - kako god; i̭o voi̭ fåče cum ɣód tu ziséri (Ž) - ja ću (u)činiti kako god ti kažeš; cum ɣód pril. izraz (Ž) - kojekako; svejedno.
cúmile
cúma, cúmo, cúmilʼ, cúme (upitni i odnosni) zamj. pridj. (Ž)
kakav, -kva, -kvo; cúmile óm åm! - kakvoga [to] muža imam!; cúmilʼ zéture åre? - kakve zetove ima?; cúme ɣlʼíve av adús? - kakve je gljive donio?; pó de lítra de vír! cúmile, åb ali néɣru? - pola litre vina! kakvoga, bijelog ili crnog?
cumpańę́i̭ se
povr. (J, Ž)
pratiti se; cumpańę́i̭ se úr åt - pratiti (se) jedan drugoga.
cumpår
-u, -Ø, -i m (Ž)
kum; i̭é-i̭ míi̭e nuşcúmile cumpår - on je meni nekakav kum.
- Displaying entries641 do 650 od 3479
When searching words, you can paste in accented characters/diacritics, or type the characters with no diacritics. (For example: To find the verb “acaţå” paste in “acaţå” or type in “acata” without the special character ţ and diacritic ˚.) If the word is reflexive, you can leave the “se” off. (For example: If you search for the verb “abåte,” the search will return both the transitive “abåte” and the reflexive “abåte se.”
This is a handy guide for nonspecifics in the graphical system used to write the Vlach or Žejanski (ie, Istrian) language in this dictionary. We provide approximate Croatian and English voice equivalents for the letters most often used in the dictionary.
Diacritics combining with letters for different vowels:
́́´ Marks the placement of the word stress.
˜ Marks a nasalized vowel.
We refer linguists and other specialists to pp. 9-15 and pp. 246-255 of the original print dictionary—Istrorumunjski-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) [insert hyperlink to Bibliography] by August Kovačec—for a detailed and technical introduction to the transcription system used in the dictionary. In the main,Kovačec’s spelling system follows the long, while rather inconsistent, tradition of spelling used by Romanian dialectologists to represent the language, while adding some special symbols to it. There is no standardized and/or agreed upon version of the spelling for the language. Kovčec’s transcription is largely phonological (i.e., it represents only distinctive sounds), but also often indicates characteristic phonetic variations.
