Vlaški/Žejanski/Istro-Romanian – Croatian Dictionary
âmprevåle
pril. (J)
na tlo; na tlu, na zemlji; i̭ó-m cazút âmprevåle - ja sam pao na tlo; i̭é vo pús-a âmprevåle - on ju je stavio na tlo; v. prevåle.
âmpreɣní
tr. (Ž)
upregnuti; âmpreɣ-ní bói̭í ili cålʼi - upregnuti volove ili konje.
ân
prijedl. (varijante: âŋ, âm, -n, -ŋ, -m, ẫ (Ž))
u; u vrijeme, za, za vrijeme; na; ân dvór (J) - u dvorištu; cårle mesére ân hrúşvę... (J) - koji pođe (bude išao) na krušku...; més-a ómiri ân sâmấń (J) - ljudi (muškarci) su išli na sajam; ân ča vrę́me - u ono vrijeme; ân četåte (Ž) - u gradu, u grad; ân şcúlʼe - u rupi, u rupu; i̭é av més ân svít (Ž) - on je otišao (išao) u svijet; mái̭ bístri ân lúme (N) - najbrži na svijetu; ân čå-l cumpańés (J) - u tome ga pratim; ân tréi̭ míseţ am creşít petnái̭st kíl (J) - u tri mjeseca udebljao sam se petnaest kila; ân žós - na dolje, (prema) dolje; ân i̭årna - zimi; mę́re ân (âŋ) cundót (S) - ići na zahod; se fåče ɣlʼérmu ân (âŋ) cåşu (Ž) - napravi se crv u siru; ân (âm) vấrhu de urę́clʼe - na vrhu uha; ân (âm) vę́ra - ljeti; cavtå ân úra (Ž) - gledati na sat; ân (âm) vózu - na (seljačkim) kolima; verí ân (âm) briɣ (Ž) - doći na brijeg; cåşu ân (âm) fúnd cåde (Ž) - sir padne na dno; âm basę́rikę (J) - u crkvi; âm bóşca (G) - u šumi; âm partizån (J) - u partizanima; âm pó de cåle (Ž) - na sred(ini) ceste; âm póde (Ž) - na sredini; âm pâcấl (Ž) - u paklu; âm pârvile måh (Ž) - u prvi mah; i̭åle mérgu âm bål, âm plés (J) - one idu na bal, na ples; âm påşe (Ž) - na paši; årde dréto âm vấrh (Ž) - gori ravno u vis; âŋ cåsę (J) - u kući; u kuću; âŋ códru (Ž) - u šumi, u šumu; âŋ cåle - na putu, putem, na put; se rę fåče ɣlʼérmu âŋ cåşu (Ž) - napravio bi se crv u siru; scuplʼę́i̭ âŋ cúp (B) - skupljati na hrpu; púre-m måkinę (J) - staviti u stroj; morę́-m pemínt stå - mora stajati u zemlji; cu nåsu-m pemint - s nosom u zemlji (ležeći licem okrenut zemlji); mę́re-m pâržún - ići u zatvor; lę́mne za-n fóc (za-m...) (J) - drva za [za u] vatru; låt n-a za-n ǧermånii̭e (K) - uzeli su nas u [za u] Njemačku; tót pâr la-n vấrh (pir la-m...) (S) - sve do vrha [do u vrh]; pâr la ân sep-témbâr (Ž) - do rujna [do u rujan]; pâr la ân tnåla (Ž) - do ognjišta [do u ognjište]; žénsca ân åt stån (Ž) - žena u drugom stanju; ẫ fóc (Ž) - u vatru, u oganj; ẫ opíŋca (Ž) - u opanku; ẫ ştåla (Ž) - u štali; ẫ şúla (Ž) - u školi; ân žei̭ấn (Ž) - u Žejanama; u Žejane.
ån
-u, åń, -i m
godina; bur ån - dobra godina; porédân ån (J), tấmân ån (Ž) - loša godina; sáki ån (S), sákile ån (B), såkile ån (Ž) - svake godine; ån de zíle (Ž), ånu de zíle (S, Ž) - godina dana, godinu dana; cvarnår şi dói̭le ån (K) - četrdeset i druga godina; ţúdę åń (S) - mnogo godina; doi̭ åń - dvije godine; şåpte åń, češće: sédâm lét - sedam godina (uz brojeve od pet dalje, koji su preuzeti iz hrvatskoga, dolazi hrv. genitiv množine let).
ân
neodr. član m roda jedn. (Ž); gl. broj m roda
jedan; ân óm - (neki) čovjek; jedan čovjek; ân tisút″ - (jednu) tisuću.
ånč
ånča pril. (J, Ž)
ovdje; ovamo; ånča aprópe (Ž) - ovdje blizu; lasåţ mę́rele ånč! (Ž) - ostavite jabuke ovdje!; tu ver ånča ramarę́ (Ž) - ti ćeš ovdje ostati; ånča morę́ fi ómu (Ž) - ovdje mora biti čovjek; i̭ó voi̭ fi ånč âŋ cåsa mę (Ž) - ja ću biti ovdje u svojoj kući; ånča ấ bivę́ råbaru (Ž) - ovdje stanuje razbojnik; čé me ånča sparavéş? (Ž) - što me ovdje strašiš?; i̭é av ånč verít (Ž) - on je došao ovamo; ånč rem čéla púre (Ž) - ovdje ćemo staviti onoga; dómnu mi̭-av hitít ånča o fę́ta (Ž) - Bog mi je ovamo bacio djevojčicu; v. ånţa.
- Displaying entries51 do 60 od 3479
When searching words, you can paste in accented characters/diacritics, or type the characters with no diacritics. (For example: To find the verb “acaţå” paste in “acaţå” or type in “acata” without the special character ţ and diacritic ˚.) If the word is reflexive, you can leave the “se” off. (For example: If you search for the verb “abåte,” the search will return both the transitive “abåte” and the reflexive “abåte se.”
This is a handy guide for nonspecifics in the graphical system used to write the Vlach or Žejanski (ie, Istrian) language in this dictionary. We provide approximate Croatian and English voice equivalents for the letters most often used in the dictionary.
Diacritics combining with letters for different vowels:
́́´ Marks the placement of the word stress.
˜ Marks a nasalized vowel.
We refer linguists and other specialists to pp. 9-15 and pp. 246-255 of the original print dictionary—Istrorumunjski-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) [insert hyperlink to Bibliography] by August Kovačec—for a detailed and technical introduction to the transcription system used in the dictionary. In the main,Kovačec’s spelling system follows the long, while rather inconsistent, tradition of spelling used by Romanian dialectologists to represent the language, while adding some special symbols to it. There is no standardized and/or agreed upon version of the spelling for the language. Kovčec’s transcription is largely phonological (i.e., it represents only distinctive sounds), but also often indicates characteristic phonetic variations.
