Vlaški/Žejanski/Istro-Romanian – Croatian Dictionary
amåńt″e
pril. (Ž), samo u komparat. i superlat. izrazima: mai̭ amåńt″e
prije i mái̭ amåńt″e - najprije; v. måńt″e.
âmbarkę́i̭ se
povr. (J)
ukrcati se; âmbarkę́i̭ se pre bródurle - ukrcati se na brodove.
âmflå se
povr. (Ž)
nateći, napuhati se; preste zíi̭a se pičóru vấrlo ấmfla - preko dana noga jako otekne.
âmnå
itr. (J i mnå; ấmnu, -i, -ę/-a, âmnåm/mnån, âmnåţ/mnåţ, ấmnu)
hodati, ići, poći; pac a més âm bóskę si ấmnę, si ấmnę, si ấmnę (S) - pa je otišao u šumu te hoda, i hoda, i hoda; i̭é cu bói̭i ócoli âmnåi̭a (S) - on s volovima hodijaše [hodao je] okolo; pičórle rabę́ za mnå (J) - noge služe za hodanje; mnåt-a ţúdę vrę́me (S) - hodao je mnogo vremena; i̭e mnåt-a priŋ cåsę (J) - on je hodao po kući; mnåţ cu míre! (J) - idite sa mnom!; când a dómnu mnåt pre lúme (J) - kada je Bog hodao po svijetu; pócle-m poşnít mnå ân şcólę (J) - poslije sam počeo ići u školu; ân şúla âmnå (Ž) ići (hodati) u školu; ấmna åstez ân sâmấń! (Ž) - idi danas na sajam!; ấmna veɣlʼå åsera čåi̭a! (Ž) - pođi (idi) večeras bdjeti kod [čuvati] oca!; ấmnę neberí mę́re! (J) - pođi (idi) nabrati jabuke; ấmnę ţę́re lúcru! (S) - idi tražiti (idi potraži) posao!; ấmnę dúţe o cåplʼe de vír! (S) - pođi (idi) donesi kap vina!; ấmna acåsa! (Ž) - idi kući!; av trúdân fost şi cómat″ av âmnåt (Ž) - bio je umoran i jedva je hodao; i̭ó-m dupa i̭é âmnåt (Ž) - ja sam išao (hodao) za njim; tú ấmnę din ói̭! (J) - ti idi po ovce (za ovcama)! ấmna-m din préftu! (Ž) - idi mi po svećenika [da me ispovijedi]!; ấm-nę din åpę! (J), ấmna a åpa! (Ž) - idi po vodu!; ấmna a lę́mne! (Ž) - idi po drva!; dupa žénsca âmnå (J) - udvarati se ženskoj; ấmnę t″å de la míre! (J) - odlazi od mene!; v. âmnấnda.
âmnấnda
(J, Ž), mnấnda (J) pril.
pješke (ili glag. pril. sadašnji: hodajući); i̭e més-a âmnấnda preste grådińa (J) - on je išao (hodao) pješke preko Gradinja; i̭å n-a verít [ni] tragấnda ni âmnấnda (N) - ona nije došla [ni] vozeći se ni pješke; verí ne-mnấnda ni tragấnda - doći ni pješke niti vozeći se.
âmnavę́i̭
itr. (iter. od âmnå) (J)
hodati (čak. hodivat); i̭ó-m âmnavę́i̭t ân şcólę, pócle-m âmnavę́i̭t la ói̭ - ja sam [iz dana u dan] hodao u školu, poslije sam [iz dana u dan] išao kod ovaca (čuvao ovce).
âmpledecå
tr. (Ž)
sputati, speti (zaplesti) noge; ɣúžu scočę́ la våca şi-lʼ pičórle âmplę́deca - kravosas skoči na kravu i sputa (zaplete) joj noge; âmpledecå cålu - sputati (speti) konju noge.
âmpoloví
(-mpoloví) tr. (J)
upregnuti (u jaram, u kola, u plug); âmpoloví dói̭ bói̭ - upregnuti dva vola; âmpoloví påtru cåpure de bói̭ si mę́re arå - upregnuti četiri grla volova i ići orati.
- Displaying entries41 do 50 od 3479
When searching words, you can paste in accented characters/diacritics, or type the characters with no diacritics. (For example: To find the verb “acaţå” paste in “acaţå” or type in “acata” without the special character ţ and diacritic ˚.) If the word is reflexive, you can leave the “se” off. (For example: If you search for the verb “abåte,” the search will return both the transitive “abåte” and the reflexive “abåte se.”
This is a handy guide for nonspecifics in the graphical system used to write the Vlach or Žejanski (ie, Istrian) language in this dictionary. We provide approximate Croatian and English voice equivalents for the letters most often used in the dictionary.
Diacritics combining with letters for different vowels:
́́´ Marks the placement of the word stress.
˜ Marks a nasalized vowel.
We refer linguists and other specialists to pp. 9-15 and pp. 246-255 of the original print dictionary—Istrorumunjski-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) [insert hyperlink to Bibliography] by August Kovačec—for a detailed and technical introduction to the transcription system used in the dictionary. In the main,Kovačec’s spelling system follows the long, while rather inconsistent, tradition of spelling used by Romanian dialectologists to represent the language, while adding some special symbols to it. There is no standardized and/or agreed upon version of the spelling for the language. Kovčec’s transcription is largely phonological (i.e., it represents only distinctive sounds), but also often indicates characteristic phonetic variations.
