Vlaški/Žejanski/Istro-Romanian – Croatian Dictionary
avę́
(Ž), vę (J, rijetko Ž.) tr. (nagl.: åm, åri, åre, avém (Ž), åren (J), avéţ (Ž), åreţ (J), åru; nenagl.: am, ari, are, aren (J),
1. imati (posjedovati, ras-polagati čime); dobiti; trebati; morati; i̭o n-åm niş (Ž) - ja nemam ništa; cât åń åri? (Ž) - koliko ti je godina?; dénde voi̭ åreţ ţấste bragési? (S) - odakle imate (odakle vama) te hlače?; i̭élʼ vut-a åsiri (K) - oni su imali (posjedovali) magarce; i̭elʼ åru cấre (Ž) oni imaju psa; måi̭a vút-a sámo ur fílʼ (S) - mati je imala samo jednoga sina; tu n-er nícad crii̭ånţii̭e vę́ (S) - ti nikad nećeš imati odgoja (pristojnosti); i̭elʼ díţa n-å putút avę́ (Ž) - oni nisu mogli imati djece; i̭elʼ av bei̭út åpa ke åto n-åv avút de bę (Ž) - oni su pili vodu jer drugo za piće nisu imali; våca åre låpte (Ž) - krava ima mlijeko; čela dråc č-are tíre-ŋ cńíɣe (Ž) - onaj vrag koji tebe ima [zapisana] u knjigama; zídurle åru uréclʼi (Ž) - zidovi imaju uši; i̭o n-am ni vút če ganę́i̭ (K) - ja i nisam imao što govoriti; marúnu vút-a čúda péza (Ž) - marun je bio jako težak; avę́ fríca (Ž), avę́ (vę) frikę (J) - bojati se; n-åri frikę nís! (S) - ništa se ne boj!; i̭ó-m vút úrdinu (S) - imao sam (dobio sam) naredbu; cất åre za platí? (S) - koliko treba platiti? (koliko mora platiti?); corii̭éra vút-a za partí (J) - autobus je trebao krenuti; cân a vút za t″å mę́re,... (S) - kada je trebao poći (otići),....
2. pomoćni glagol za tvorbu perfekta (najčešće samo nenagl. oblici: am, ai̭, a, av (Ž), am (Ž), an (J), amo (Zank), aţ, a, av (Ž); reducirani: -m, -i̭, -v (Ž), -m (Ž), -n (J), -ţ, -v (Ž); u posebnim službama, prilično rijetko, naglašeni oblici: åm, åi̭, å, åv (Ž), åm (Ž), ån (J), åţ, å, åv (Ž)) i̭ó am verít, i̭o-m verít - ja sam došao; verít-am - došao sam; č-ai̭ facút? - što si učinio?; tu-i̭ fóst colę́ - ti si bio ondje; i̭e a més cåsę - on je išao kući; i̭é av acåsa més (Ž) - on je išao kući; noi̭ am [an] muŋcåt (J) - mi smo jeli; nói̭ am [an] fost cârstíţ (J) - mi smo bili kršteni; noi̭ am [an] bei̭út, noi̭ amo bei̭út (Zank) - mi smo pili; noi̭ s-am zålic scadavéi̭t (B), noi̭ s-amo zålic scadavéi̭t (Zank) - mi smo se malo kupali; åi̭ tu strilít? åm (Ž) - jesi li ti pucao? jesam; v. vę.
avzí
tr. (J, Ž) (åvdu, åvzi, åvde, avzím (Ž), avzín (J), avzíţ, åvdu; avzít)
čuti; doznati; lʼi se vę́de ke â åvde ân dróbân ɣlås (Ž) - čini joj se da čuje sitan glas; i̭a nú ni n-åvde n-ascúta če-lʼ zíče lóvâţu (Ž) - ona ni ne čuje niti sluša što joj kaže lovac; e i̭ó cai̭ ke nu l-åvdu (K) - a ja [se pravim] kao da ga ne čujem; clópotu zvonę́ neca i̭åle åvdu ke i̭ó lúcru (J) - zvonce zvoni kako bi one čule da (kada) ja radim; ţå am avzít de la me nóno (S) - to sam čuo (doznao) od svojega djeda; neca nú rasclʼídu úşa pâr la ke nú avzíru a lʼéi̭ ɣlås (Ž) - neka ne otvore vrata dok ne (za)čuju njezin glas.
avzí se
povr. (Ž)
osjećati se (ćutiti se); i̭ó me åvdu de búra vólʼe - ja se osjećam (ćutim) [da sam] dobre volje.
ažutå
itr. (s dat.) (Ž)
pomoći, pomagati; dómnu va ažutå - Bog će pomoći; i̭e av mislit ke-lʼ vor ažutå - on je mislio da će mu [oni] pomoći; ómiri âlʼ av ažutåt cumparå cåsa - ljudi su mu pomogli kupiti (da kupi) kuću; âlʼ veţ ažutå åpa nacalę́i̭? hoćete li mu pomoći navaditi [iz zdenca] (natočiti) vode?; de čå nu putém ažutå - u tome ne možemo pomoći.
ấŋca
(âŋc- ispred vokala) pril. (Ž)
još, još i, čak; ấŋca o mấrva - još malo; ấŋca n-åm avzít - još nisam čuo; ấŋca čå sę́ra - još te večeri; víro ấŋca cândvå la míre! - dođi još kadgod do mene!; ấŋca víşe - još više; i̭é av ấŋca fråţi pritečít - on je braću čak (i) pretekao; ấŋca se rę fí dvåi̭set ca şi tú, i̭o ręş ấns tóţ svladę́i̭ - čak da ima dvadeset [takvih] kao ti, ja bih sam sve svladao.
âŋcârcå
tr. (Ž, N)
uprtiti (na leđa); bấrsa de cârbúr av âŋcârcåt pre hârbất - vreću ugljena su uprtili na leđa; âŋcârcå pre śę́le spåte (N) - uprtiti na [svoja] leđa.
- Displaying entries141 do 150 od 3479
When searching words, you can paste in accented characters/diacritics, or type the characters with no diacritics. (For example: To find the verb “acaţå” paste in “acaţå” or type in “acata” without the special character ţ and diacritic ˚.) If the word is reflexive, you can leave the “se” off. (For example: If you search for the verb “abåte,” the search will return both the transitive “abåte” and the reflexive “abåte se.”
This is a handy guide for nonspecifics in the graphical system used to write the Vlach or Žejanski (ie, Istrian) language in this dictionary. We provide approximate Croatian and English voice equivalents for the letters most often used in the dictionary.
Diacritics combining with letters for different vowels:
́́´ Marks the placement of the word stress.
˜ Marks a nasalized vowel.
We refer linguists and other specialists to pp. 9-15 and pp. 246-255 of the original print dictionary—Istrorumunjski-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) [insert hyperlink to Bibliography] by August Kovačec—for a detailed and technical introduction to the transcription system used in the dictionary. In the main,Kovačec’s spelling system follows the long, while rather inconsistent, tradition of spelling used by Romanian dialectologists to represent the language, while adding some special symbols to it. There is no standardized and/or agreed upon version of the spelling for the language. Kovčec’s transcription is largely phonological (i.e., it represents only distinctive sounds), but also often indicates characteristic phonetic variations.
