Vlaški/Žejanski/Istro-Romanian – Croatian Dictionary
måńt″e
pril. (J, Ž)
prije, ranije; de måńt″e (Ž) - prije, ranije (čak.: po prvo); måńt″e nego (/neɣo) vezn. izraz - prije nego; mai̭ måńt″e (Ž) - ranije; pridjevski: (u pril. izrazu): ča måńt″e zí - prekjučer.
mâr
(o mâr), mâra, (do) mâr, mấrle (S, N, B) (rijetko: (o) mấrę, mấra, (do) mấre, mấrele, S), mấra, (do
ruka; me dóre mấra (N) - boli me ruka; cu ámindo mấr (Ž); cu amindó mấr (B) - objema rukama; cu mấr - rukama, ručno; mấra mấrę spélę, e amindó mấrle obråzu (S) - ruka ruku mije (pere), a obje ruke obraz;
måre
-a ž (J, Ž)
more; mę́re la måre (S) - ići na more; ân fúndu de måre (Ž) - na dno mora, na dnu mora.
måre
(m, ž), mår (m, ž.) pridj. (S); mårle (m), måre, måra (ž.), mår (mn.) (Ž) (B: måre m, ž, mårlʼi m mn., mår ž mn.)
velik; i̭é-i̭ måre - on je velik; i̭å-i̭ måre - ona je velika; i̭élʼ âs mår (S, Ž) - oni su veliki; i̭ålʼe-s mår (S, Ž) - one su velike; i̭élʼ escu mårlʼi (B) - oni su veliki; i̭åle-scu mår (B) - one su velike; un måre pír (S) - velika svadba; mai̭ måre de i̭é - veći od njega; fę́ta åre måre târbúh (J) - djevojka ima velik trbuh (djevojka je noseća); feţóru ţéla mai̭ mårle (S) - (onaj) veći dječak; un i̭åco mårle şårpe (Ž) - [jedna] jako velika zmija; tú âş mårle siromåh (Ž) - ti si velik siromah; o mấrva mai̭ mårle (Ž) - malo veći; o måre lę́mnę (J) - velik komad drva; o måre vesélʼe (J) - veliko veselje, velika radost; o måre bấţvę (S) - velika bačva; o måre ólinę (S) - velik lonac (velika lončina); i̭é verít-a måre (S) - on je narastao (on je postao velik); måre plói̭e (S) - velika kiša; cu måre múca (Ž) - s velikom mukom; preste méra måre secúre (Ž) - preko mjere velika sjekira; mår múnţ (Ž) - velika svadba; måre vesélʼe (Ž), måro vesélʼe (sr.) (Ž) - veliko veselje.
- Displaying entries1281 do 1290 od 3479
When searching words, you can paste in accented characters/diacritics, or type the characters with no diacritics. (For example: To find the verb “acaţå” paste in “acaţå” or type in “acata” without the special character ţ and diacritic ˚.) If the word is reflexive, you can leave the “se” off. (For example: If you search for the verb “abåte,” the search will return both the transitive “abåte” and the reflexive “abåte se.”
This is a handy guide for nonspecifics in the graphical system used to write the Vlach or Žejanski (ie, Istrian) language in this dictionary. We provide approximate Croatian and English voice equivalents for the letters most often used in the dictionary.
Diacritics combining with letters for different vowels:
́́´ Marks the placement of the word stress.
˜ Marks a nasalized vowel.
We refer linguists and other specialists to pp. 9-15 and pp. 246-255 of the original print dictionary—Istrorumunjski-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) [insert hyperlink to Bibliography] by August Kovačec—for a detailed and technical introduction to the transcription system used in the dictionary. In the main,Kovačec’s spelling system follows the long, while rather inconsistent, tradition of spelling used by Romanian dialectologists to represent the language, while adding some special symbols to it. There is no standardized and/or agreed upon version of the spelling for the language. Kovčec’s transcription is largely phonological (i.e., it represents only distinctive sounds), but also often indicates characteristic phonetic variations.
