Vlaški/Žejanski/Istro-Romanian – Croatian Dictionary
mai̭
(J, Ž) čestica (sa značenjem "više") za tvorbu komparativa pridjeva i priloga ako je nenaglašena (mai̭ bíre - bolje) i superlativa ako je naglašena (mái̭ bíre - najbolje) (naglašeni oblik rijetko måi̭)
više; mai̭ bíre (J, Ž) - bolje; mai̭ strímtę (J) - uža; mai̭ t″åro (J) - jače; mai̭ cåd - topliji; mai̭ apói̭ (J) - poslije, kasnije; mai̭ muşåte nego i̭åle (J) - ljepše od njih; i̭o mai̭ volés lóvu (J) - ja više volim lov; núşcum mai̭ drugåče (J) - nekako drugačije; mai̭ húi̭e (K) - lošije; mai̭ múnt vóte (J) - više puta; tót mai̭ vréd (Ž) - sve brže; mai̭ aprópe (Ž) - bliže; mai̭ lấhco (Ž) - lakše; mai̭ råd (Ž) - radije; mai̭ depårte (Ž) - dalje; o mấrva mai̭ mårle (Ž) - malo veći; nícad mai̭ fíni mę́re! (Ž) - nikad [nije bilo] finijih jabuka; mai̭ mún (mai̭ múnd) vấrste (Ž) - više vrsta; tấrstu a fóst mai̭ depårte nego ríca (Ž) - Trst je bio dalje nego Ri-jeka; če-i̭ mái̭ dulʼče-n lúme? - što je najslađe na svijetu?; de trukíńe åren mái̭ muŋ córist (S) - od kukuruza imamo najviše koristi; mái̭ amańt″e (J) - ponajprije, prije svega; mái̭ mund (J) - najviše; ţấle mái̭ muşåtele fę́te (S) - (one) najljepše djevojke; mái̭ apoi̭ (J) - naposljetku, nakon svega; mái̭ bíre (J) - najbolje; mái̭ puţín de i̭élʼ (J) - najmanje njih; mái̭ munt (J) - najviše; mái̭ mańt″e (J) - najprije, ponajprije; mái̭ mai̭åńt″e (Ž) - ponajprije, prije svega; cấnd i̭e våca mái̭ ɣrę́? când â pre pičór ståi̭e (Ž) - kada je krava najte-ža? kada stane na nogu; mái̭ víşe (Ž) - najviše; mái̭ búra cårne (Ž) - najbolje meso; čå č-am måi̭ rad (Ž) - ono što mi je najdraže, ono što najviše volim; čå če-m i̭e måi̭ drågo-n lúme (N) - ono što mi je najdraže na svijetu; (čela) mái̭ betấru fílʼ (Ž) - (onaj) najstariji sin; čela mái̭ mícu (Ž) - (onaj) najmanji; mái̭ tírera (Ž) - najmlađa.
måi̭
-u m (J, Ž)
svibanj; måi̭ míseţ (Ž) - mjesec svibanj; de måi̭ míseţ (Suc.) - u mjesecu svibnju.
mai̭åńt″e
pril. (Ž)
prije; gotovo isključivo u (pleonastičkom) izrazu mai̭ mai̭åńt″e - prije.
mái̭ca
ž (J)
Gospa; u gotovom izrazu preuzetom iz hrvatskoga: mái̭ca bói̭ža - Majka Božja, Gospa; ča måre mái̭ca bói̭ža (G) - Vela Gospa (blagdan).
måi̭e
-a ž (J, Ž)
majka, mama; måi̭e pråva (Ž) - prava mati; čåi̭a şi måi̭a (Ž) - roditelji (otac i mati); díţo le måi̭e! - djeco majčina!; i̭é av cârbúr le måi̭e palít (Ž) - on je majci (za majku) palio ugljen; resclʼidéţ úşa le måi̭e! (Ž) - otvorite vrata majci!; ɣlåsu a noşt″ę́ måi̭e (Ž) - glas naše majke; čåi̭o şi måi̭o! (Ž) - oče i majko!; v. mámo.
måkinę
-a, -e, -ele ž (J)
stroj (sijačica, vršalica, žetelica i dr. poljoprivredni strojevi); vlak; lokomotiva; u izrazu s hrv. padežom: na måkinu (S) - strojem, strojno.
makinę́i̭
tr. (J)
vršiti (žito); måkinele za grấvu makinę́i̭ - strojevi (vršalice) za vršidbu žita.
When searching words, you can paste in accented characters/diacritics, or type the characters with no diacritics. (For example: To find the verb “acaţå” paste in “acaţå” or type in “acata” without the special character ţ and diacritic ˚.) If the word is reflexive, you can leave the “se” off. (For example: If you search for the verb “abåte,” the search will return both the transitive “abåte” and the reflexive “abåte se.”
This is a handy guide for nonspecifics in the graphical system used to write the Vlach or Žejanski (ie, Istrian) language in this dictionary. We provide approximate Croatian and English voice equivalents for the letters most often used in the dictionary.
Diacritics combining with letters for different vowels:
́́´ Marks the placement of the word stress.
˜ Marks a nasalized vowel.
We refer linguists and other specialists to pp. 9-15 and pp. 246-255 of the original print dictionary—Istrorumunjski-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) [insert hyperlink to Bibliography] by August Kovačec—for a detailed and technical introduction to the transcription system used in the dictionary. In the main,Kovačec’s spelling system follows the long, while rather inconsistent, tradition of spelling used by Romanian dialectologists to represent the language, while adding some special symbols to it. There is no standardized and/or agreed upon version of the spelling for the language. Kovčec’s transcription is largely phonological (i.e., it represents only distinctive sounds), but also often indicates characteristic phonetic variations.
