Vlaški/Žejanski/Istro-Romanian – Croatian Dictionary
lucravę́i̭
tr. (Suc, S) (iter. od lucrå)
raditi; i̭e n-å putút lucravę́i̭ níş (S) - on nije mogao raditi ništa.
lúcru
dvorod (S), m (Ž)
posao; služba; trúdân din lúcru viń (S, K) - dođem umoran s posla; nuştíre are lúcru vấc cu blåɣa (Ž) - netko uvijek (stalno) ima posla sa stokom; mę́že se-n lúcru (Ž) - ide se na posao; lúcru n-å fost (Ž) - posla nije bilo.
lúcru
dvorod (S), m (Ž)
stvar, predmet; sta lúcru (Ž) - ta stvar; lúcrure (S) - stvari; tóte lúcrure (S) - sve stvari; v. stvår.
lug
-u dvorod (J)
livada, ravnica s livadama; su códru åren un måre lúg (S) - pod gorom imamo veliku ravnicu s livadama; mę́re priste lúg (S) - ići preko livade.
lúi̭
(J), a lúi̭ (Ž) posvojni pridj. (posvojna zamj.) 3. l. jedn. m roda (jedan posjednik, jedno ili više posjedovanih)
njegov, -a, -o, -i, -e, -a; lúi̭ fråte (J), a lúi̭ fråte (Ž) - njegov brat; lúi̭ cåsę (J), a lúi̭ cåsa (Ž) - njegova kuća; lúi̭ fråţ (J), a lúi̭ fråţ (Ž) - njegova braća; lúi̭ surấr (J), a lúi̭ surấr (Ž) - njegove sestre.
lúme
-a ž (J)
svijet (kugla zemalj-ska); pre lúme - svijetom, po svijetu; ân lúme - na svijetu; tóta lúma (S) - cio svijet; tóta lúma stíi̭e ke... (S) - cio svijet zna da...; când a dómnu mnåt pre lúme (S) - kada je Bog išao (hodao) po svijetu (svijetom); čé-i̭ mái̭ dúlʼče ân lúme? (N) - što je najslađe na svijetu?; tót ân lúme (N) - sve na svijetu; ničúr ân lúme (S) - nitko na svijetu.
lúme
-a ž (Ž) (lúme, -a, i lúmę, -a ž S sa značenjem låmpę, -a)
svjetlo (samo u govoru starijih osoba, inače svítlo, svítloba); i̭åco-i̭ şcúro ke nú se vę́de åba lúme, zícu čelʼi betấri - vrlo je mračno da se ne vidi bijelo svjetlo, kažu stari (ljudi).
lup
-u, lup, -i (J, Ž; Ž i : lúpure; B: doi̭ lúp, ţuda lúpure) m
vuk; i̭å ganę́ lu lúpu (J) - ona govori vuku; i̭é s-av odužít lúpului̭ (Ž) - on se odužio vuku.
- Displaying entries1221 do 1230 od 3479
When searching words, you can paste in accented characters/diacritics, or type the characters with no diacritics. (For example: To find the verb “acaţå” paste in “acaţå” or type in “acata” without the special character ţ and diacritic ˚.) If the word is reflexive, you can leave the “se” off. (For example: If you search for the verb “abåte,” the search will return both the transitive “abåte” and the reflexive “abåte se.”
This is a handy guide for nonspecifics in the graphical system used to write the Vlach or Žejanski (ie, Istrian) language in this dictionary. We provide approximate Croatian and English voice equivalents for the letters most often used in the dictionary.
Diacritics combining with letters for different vowels:
́́´ Marks the placement of the word stress.
˜ Marks a nasalized vowel.
We refer linguists and other specialists to pp. 9-15 and pp. 246-255 of the original print dictionary—Istrorumunjski-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) [insert hyperlink to Bibliography] by August Kovačec—for a detailed and technical introduction to the transcription system used in the dictionary. In the main,Kovačec’s spelling system follows the long, while rather inconsistent, tradition of spelling used by Romanian dialectologists to represent the language, while adding some special symbols to it. There is no standardized and/or agreed upon version of the spelling for the language. Kovčec’s transcription is largely phonological (i.e., it represents only distinctive sounds), but also often indicates characteristic phonetic variations.
