Vlaški/Žejanski/Istro-Romanian – Croatian Dictionary
letí
itr. (S)
letjeti; púlʼi ţe prin ţér letéscu - ptice koje lete nebom [po nebu].
léto
sr (J, Ž) (gotovo isključivo u gotovim izrazima s priložnim značenjem; te u hrv. obliku genitiva mn. let uz brojeve)
godina; ovo léto (S) - ove godine; léta cvarnår şi šésteɣa (Ž) - godine 1946.; dvanái̭st lét (S) - dvanaest godina; dvái̭set lét (Ž) - dvadeset godina; sédâm lét (Ž) - sedam godina.
lę́ger
-u dvorod (B; mn. lę́gere)
zipka, kolijevka; fétu se lę́gęrę ân lę́ger - dijete se ziba u kolijevci.
lę́mna
ž (Ž), lę́mnę, -a, lę́mne, -le (J)
drvo, komad drva; stablo, voćka; mn. (lę́mne, -le): drva za ogrjev; o måre lę́mnę (S) - velik komad drveta, veliko drvo; lę́mna provenę́ (Ž) - drvo (komad drva) provene; ocleşí ɣrånele t″å de la lę́mna, de la stębla (Ž) - okljaštriti grane s drveta, sa stabla; cu snópurle de lę́mna tuţíi̭a (S) - snopovima su (bi) tukli (mlatili) o drvo [o stablo]; uscåte lę́mne (Ž) - suha drva (za loženje); cúćiţa de lę́mne (Ž) - koliba od drva (od drvenih komada); lę́mne de fóc napraví (Ž) - nap-raviti drva za loženje vatre; nårodu tålʼu lę́mne za cåsę za lozí (S) - ljudi sijeku dr-va da kod kuće lože; vindavę́i̭ lę́mne za fóc (S) - prodavati drva za loženje [za vatru]; lę́mne lucrå (Ž) - raditi, izrađivati drva; lę́mne peştę́i̭ za teplí se-n i̭årna (S) - cijepati drva da se zimi grije; ấmna a lę́mne (Ž) - idi po drva!; neca mę́re din lę́mne! (N) - neka ide po drva!; talʼå lę́mne (Ž) - sjeći drva; nasečę́ lę́mne! (Ž) - nasijeci drva; poveží lę́mne ân faşíne (Ž) - povezati drva u svežnjeve (breme-na); i̭é av zís lę́mnelor: lę́mne, báteţ ómiri! (Ž) - on je rekao drvima: drva, tucite ljude.
lę́mniţę
-a (S), lę́mniţa (Ž) ž (demin.)
drvce, malo drvo, malen komad drveta; scúrte lę́mniţe - kratka drvca; do lę́mniţe míţ (S) - dva mala komadića dr-veta.
- Displaying entries1161 do 1170 od 3479
When searching words, you can paste in accented characters/diacritics, or type the characters with no diacritics. (For example: To find the verb “acaţå” paste in “acaţå” or type in “acata” without the special character ţ and diacritic ˚.) If the word is reflexive, you can leave the “se” off. (For example: If you search for the verb “abåte,” the search will return both the transitive “abåte” and the reflexive “abåte se.”
This is a handy guide for nonspecifics in the graphical system used to write the Vlach or Žejanski (ie, Istrian) language in this dictionary. We provide approximate Croatian and English voice equivalents for the letters most often used in the dictionary.
Diacritics combining with letters for different vowels:
́́´ Marks the placement of the word stress.
˜ Marks a nasalized vowel.
We refer linguists and other specialists to pp. 9-15 and pp. 246-255 of the original print dictionary—Istrorumunjski-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) [insert hyperlink to Bibliography] by August Kovačec—for a detailed and technical introduction to the transcription system used in the dictionary. In the main,Kovačec’s spelling system follows the long, while rather inconsistent, tradition of spelling used by Romanian dialectologists to represent the language, while adding some special symbols to it. There is no standardized and/or agreed upon version of the spelling for the language. Kovčec’s transcription is largely phonological (i.e., it represents only distinctive sounds), but also often indicates characteristic phonetic variations.
