Vlaški/Žejanski/Istro-Romanian – Croatian Dictionary
lấrę
-a (S), lấra (Ž) ž
vuna; (Ž) krz-no; ţúdę lʼę́me de lấrę (S) - mnogo klupa-ka vune; tórţe lấra (S), tórče lấra (N, Ž) - presti vunu; potórţe lấra (S), potórče lấra (N), spredí lấra (J, Ž) - ispresti vu-nu; lấra (Ž) - krzno (S: cóže cu péri; N: cóže).
lårgo
pril. (S, N)
daleko; mai̭ lårgo (komparat.) - dalje; na dvésto métri l-a hitít lårgo (N) - bacilo ga je dvjesto me-tara daleko.
laså
tr. (J, Ž)
pustiti; dopustiti; osta-viti; lås me! (J) - pusti me!; lås! (Ž) - pus-ti; i̭e nícad nu vo lasåi̭a fårę (S) - on ju nikada nije puštao van; nú l-a lasåt t″å uri ósâm zíle (Ž) - nije ga pustio [od se-be, da ode] jedno osam dana; se me i̭o lasår, i̭ó-i̭ me rezbí (N) - ako se ja pus-tim, razbit ću se; i̭e lasåt-a pre i̭åpę scočí (N) - on je dopustio skočiti [ždrijepcu] na kobilu; nu me nícad víşe laså! (Ž) - nemoj me nikada više ostaviti; i̭o va låsu a mę́ fílʼe (Ž) - ja vam ostavljam svoju kćer; lasåţ mę́rele ånč! (Ž) - ostavite ja-buke ovdje!; tåţi s-a pristrasít pac a pínezi lasåt (S) - tati su se prestrašili pa su ostavili novac.
lasavę́i̭
tr. (B) (iter. od laså)
puštati; poşńés lasavéi̭ po dói̭ púp lu sáki tấrs - počnem ostavljati po dva pupa sva-komu trsu.
lâştí se
povr. (Ž)
ljeskati se, sjajiti se; nuşté se lâştę́ âŋ conóba (Ž) - nešto se ljeska (sjaji) u podrumu.
låta
ž (Ž)
limenka, kanta; po låti cuperí - pokrivati škopom tako da je klasje okrenuto dolje (v. cuperí).
lấzno
pridj. sr (supstantiviran) (J)
slobodno (od poslova), slobodno vrije-me; ân i̭årna cân âi̭ lấzno (S) - zimi kada je slobodno [od poslova].
le
(Ž) čestica za tvorbu genitiva-dativa imenica ž roda u jedn.; av spus le mulʼåre
rekao je ženi; cåsa le måi̭e - majčina kuća; cåsa le ženske - ženina [ženskina] kuća; zís-a le sore - rekao je sestri.
- Displaying entries1141 do 1150 od 3479
When searching words, you can paste in accented characters/diacritics, or type the characters with no diacritics. (For example: To find the verb “acaţå” paste in “acaţå” or type in “acata” without the special character ţ and diacritic ˚.) If the word is reflexive, you can leave the “se” off. (For example: If you search for the verb “abåte,” the search will return both the transitive “abåte” and the reflexive “abåte se.”
This is a handy guide for nonspecifics in the graphical system used to write the Vlach or Žejanski (ie, Istrian) language in this dictionary. We provide approximate Croatian and English voice equivalents for the letters most often used in the dictionary.
Diacritics combining with letters for different vowels:
́́´ Marks the placement of the word stress.
˜ Marks a nasalized vowel.
We refer linguists and other specialists to pp. 9-15 and pp. 246-255 of the original print dictionary—Istrorumunjski-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima) [insert hyperlink to Bibliography] by August Kovačec—for a detailed and technical introduction to the transcription system used in the dictionary. In the main,Kovačec’s spelling system follows the long, while rather inconsistent, tradition of spelling used by Romanian dialectologists to represent the language, while adding some special symbols to it. There is no standardized and/or agreed upon version of the spelling for the language. Kovčec’s transcription is largely phonological (i.e., it represents only distinctive sounds), but also often indicates characteristic phonetic variations.
